kanton • vlada

UNIVERZITET U BIHAĆU

Doktorski studij na Tehničkom fakultetu

Tehnički fakultet Univerziteta u Bihaću prva je visokoškolska ustanova u ovom dijelu Bosne i Hercegovine koja od ove akademske godine uvodi doktorski studij kao treći ciklus studija po Bolonjskom sistemu školovanja. Treći ciklus studija će obrazovati doktore tehničkih nauka iz oblasti mašinstva, elektrotehnike i drvne industrije. Univerzitet u Bihaću dobio je saglasnost osnivača Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Unsko-sanskog kantona na cjenovnik za doktorski studij, a uskoro će biti raspisan konkurs za upis prve generacije studenata trećeg ciklusa studija.


LOV NA OBRONCIMA GRMEČA

Sanjani ugostili Podrinjce

Lovačko društvo "Sana" organiziralo je proteklog vikenda lov koji su uveličali i ugledni gosti, ratni heroj i oficir Armije R BiH Naser Orić i bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković.

Gosti iz Podrinja prisustvovali su lovu koji je organiziran na obroncima Grmeča, u širem rejonu sela Bošnjaci. Lov je bio veoma uspješan, a gosti su izrazili zadovoljstvo prijemom, kao i radom Lovačkog društva "Sana" koje važi za jedno od najorganiziranijih lovačkih društava u Bosni i Hercegovini.


PREDSTAVNICI PRIVREDNIH KOMORA FEDERACIJE I USK-A U POSJETI KOMPANIJAMA U USK-U

Uključivanje u dobavljačke lance Volkswagena

Generalni sekretar Privredne komore USK, Nihad Šušnjar zajedno sa Zijadom Tvrtkovićem, predstavnikom Vlade Federacije BiH, te Alminom Mališevićem iz Privredne komore Federacije BiH posjetio je nekoliko preduzeća u Unsko-sanskom kantonu: Remus doo, Sanski Most, ZAH doo, Bosanska Krupa, Novi most doo, Bosanska Krupa i PVC Stolarija Horozović d.o.o. Sanski Most.

Razlog posjete ovim poduzećima je projekat Vlade Federacije BiH i Vlade SR Njemačke koji za cilj ima uključivanje bosanskohercegovačkih firmi u dobavljačke lance Volkswagena. Tako|er, tema razgovora je bila i nedavno formirana Grupacija automobilske industrije Privredne komore F BiH, a razgovarano je i o aktivnostima privrednih komora.


DOM ZDRAVLJA BOSANSKA KRUPA

Premijer obećao financijsku pomoć

Premijer USK-a Husein Rošić razgovarao je s direktorom Doma zdravlja Bosanska Krupa Mujom Kekićem, koji je od Vlade zatražio pomoć kako bi obnovili prostorije Doma zdravlja koje su neuslovne za rad i prijem pacijenata. Premijer Rošić obećao je da će Vlada Unsko-sanskog kantona financijski pomoći, u okviru raspoloživih sredstava, da Dom zdravlja u Bosanskoj Krupi riješi probleme koji su prioritetni u planu rekonstrukcije i održavanja. Prije svega to se odnosi na popravak krova i izmještanje rendgen aparata.


USVOJEN NACRT BUDŽETA ZA 2017. GODINU

Zastupnici složni da je budžet realan

U ponedjeljak, 28. novembra, održana je još jedna redovna sjednica Skupštine USK-a, na kojoj je došlo do imenovanja privremenih upravljačkih tijela u Upravni odbor Univerziteta u Bihaću, te privremene skupštinske odbore u ŠPD "Unsko-sanske šume", RTV USK-a i Unsko sanskih novina Krajina. Na prijašnjem zasjedanju, ova su imenovanja bila skinuta iz procesa rasprave, a od Vlade USK-a je tokom diskusije zatraženo da u naredbnih 90 dana imenuje stalne članove UO i skupštinske odbore ovih poduzeća.

Očekivano, najviše pažnje izazvala je rasprava o Nacrtu budžeta za 2017.godinu, ali ono što je obilježilo diskusije su zapravo uglavnom pozitivni stavovi u vezi s ovim najvažnijim dokumentom za kanton kojeg sačinjava Vlada.

Nakon iscrpne rasprave, prihvaćen je Nacrt budžeta za 2017. godinu u iznosu od 216 miliona maraka. Ovaj najvažniji financijski dokument većinom je ocijenjen pozitivno, posebno jer je nakon niza godina u budžetu planiran suficit od oko 300.000 KM. To je uglavnom bio sukus svih rasprava skupštinskih zastupnika, koji su izrazili i uvjerenje da će Vlada naći načina da iz krize izvede kanton, zbog čega je i rasparava o ovoj tački uglavnom išla u tom smjeru.


U POSLOVNOJ ZONI “PILANA” OTVOREN CENTAR ZA PODRŠKU PODUZETNIŠTVU

Pokretačka snaga razvoja Bosanske Krupe i kantona

U Poslovnoj zoni "Pilana" u Bosanskoj Krupi svečano je otvoren Centar za podršku poduzetništvu koji je opremljen u sklopu projekta "Razvoj inovacija i privlačenje investicija u USK - BINOVA" koji je financirala EU. Cilj projekta je unapre|enje poslovnog okruženja i povećanje konkurentnosti lokalne privrede.

Poduzetnicima u USK-u od sada je na raspolaganju Centar za podršku poduzetništvu sa sjedištem u Bosanskoj Krupi. Objekt nekadašnjeg drvnog kombinata "ŠIP Una" saniran je i namjenski ure|en za potrebe malog i srednjeg poduzetništva i to zahvaljujući evropskim sredstvima u okviru projekta BINOVA. Aktivnosti na uspostavi Centra koordinirala je Razvojna agencija USK-a.

- Projekt su započeli moji prethodnici, a ja sam imao čast da ga završim. Zahvalu upućujem i Vladi USK-a koja je prepoznala ovaj projekt zbog daljeg apliciranja Razvojne agencije prema EU fondovima - kaže Samir Jodanović, v.d. direktora Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona.

Slijedi opremanje Centra

Zbog problema oko funkcioniranja Razvojne agencije projekt je bio doveden u pitanje zbog čega je intervenirala Vlada USK-a. Asmir Crnkić, ministar privrede, kaže da je prvobitna namjera bila podrška metaloprerađivačkoj industriji vjerujući da će od Centra koristi imati i druge privredne grane.

- Ovaj projekt je značajan za poduzetnike u Bosanskoj Krupi i u USK-u, ali i za dalje funkcioniranje Razvojne agencije USK-a - istakao je ministar Crnkić.

Bosanskokrupski načelnik Armin Halitović također je zadovoljan što je Centar stavljen u funkciju. No, kako kaže, posao nije završen. Tek sada slijedi glavnina aktivnosti, od definiranja ko će s njim rukovoditi do nabavke opreme te angažiranja osoba koje će pružati stručnu podršku.

Ono što slijedi je opremanje Centra u svakom smislu. Zajedno sa Tehničkim fakultetom Univerziteta u Bihaću ćemo se truditi da ovdje stvorimo nukleus koji će biti pokretačka snaga razvoja Bosanske Krupe i USK-a, kazao je načelnik Halitović.

U projektnim aktivnostima partneri su bili: EU, Razvojna agencija, Vlada USK-a, Općina Bosanska Krupa, PLOD centar Bihać i Tehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. Ukupna vrijednost projekta je 1.224.779,86 KM od čega je najveći dio financiran od strane EU kroz IPA 2011.

- Prva zamisao je bila da napravimo tehnološki park, inovativni centar, on bi dao edukativnu podršku, materijalno-logističku, tako da smo mi spremni s ljudskim resursima i opremom odgovoriti ovom projektu - naglasio je Atif Hodžić, profesor Tehničkog fakulteta.


FARIS HASANBEGOVIĆ, NAČELNIK OPĆINE SANSKI MOST

Očekujem bolju suradnju s Vladom USK-a

Faris Hasanbegović dobio je podršku građana Sanskog Mosta da u naredne četiri godine obavlja dužnost načelnika općine. On je ujedno i jedini kandidat SDA na toj poziciji, što svakako predstavlja i osobni, ali i stranački izazov, da se kroz četiri godine mandata i dokaže kao najbolje rješenje za građane. Za KRAJINU o onome što želi uraditi s ciljem napretka Sanskog Mosta, razgovarali smo s načelnikom Hasanbegovićem.

KRAJINA: Jeste li očekivali da će vam građani Sanskog Mosta dati podršku?

HASANBEGOVIĆ: Naravno da sam očekivao, jer u suprotnom se ne bih ni kandidovao za mjesto načelnika općine Sanski Most. Kao i kod svih drugih izbora građani vam daju mandat unaprijed, na povjerenje, a na vama je da onda to povjerenje opravdate ili ne opravdate. Upravo ta podrška mojih sugrađana za mene predstavlja najveću čast, ali ujedno i breme i odgovornost za svih njih u naredne četiri godine.

KRAJINA: SDA je ujedno s vama i ostvarila jedinu pobjedu u utrci za načelničku poziciju. Kako to tumačite?

HASANBEGOVIĆ: Tako je, istina je da je samo u Sanskom Mostu SDA ostvarila pobjedu za načelničku poziciju, ali u isto vrijeme SDA je uspjela da uglavnom zadrži svoje glasačko tijelo kada su u pitanju općinska vijeća u drugim gradovima. Građani su ti koji donose konačnu odluku i kakav god ishod izbora bio on se mora uvažavati. Mi u SDA svoj uspjeh, ali i neuspjeh uvijek pripisujemo samo sebi i svom radu ili nedostatku istog. Stoga, uvjeren sam da će nas ovakav izborni rezultat samo motivirati da radimo još više i bolje na prostoru cijelog Kantona i na prvim sljedećim izborima ostvarimo bolji izborni rezultat.

KRAJINA: Kako mislite "rasporediti" snage u Općinskom vijeću, s kim ćete u partnerske odnose?

HASANBEGOVIĆ: U ove izbore smo ušli s našim koalicijskim partnerom, to jest SBB-om. Zajedno s njima dobili izbore za načelnika, ali i za Vijeće, te ne vidim nikakvog razloga da upravo s njima ne obnašamo vlast u Općinskom vijeću. Dalje, uvjeren sam da će i drugi prepoznati našu platformu rada i istoj dati podršku, stoga ne isključujemo unaprijed nijednu političku partiju iz zajedničkog obnašanja vlasti.


EDIN IBRAHIMPAŠIĆ, DIREKTOR BIHAĆKE PIVOVARE

Redoslijed donošenja propisa
trebao je biti obrnut

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine insistira na što hitnijem donošenju novih Zakona o doprinosima F BiH i Zakona o porezu na dohodak F BiH, kako bi se anulirali negativni efekti provedbe Pravilnika o izmjeni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim se oporezuje topli obrok i regres. Udruženje poslodavaca Federacije BiH zapravo insistira da u novim zakonskim rješenjima budu ugrađene odredbe koje će neutralizirati posljedice poreske reforme, čija provedba u ovome trenutku ide isključivo na štetu privrede iako je Reformskom agendom predviđeno rasterećenje privrede.

KRAJINA: Možete li biti precizniji i konkretizirati o čemu se radi, šta zapravo znači donošenje tog Zakona?

IBRAHIMPAŠIĆ: Nova opterećenja koja će se desiti primjenom Izmjena i dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak kada je u pitanju smanjenje stope neoporezivog dijela toplog obroka sa maksimalno 2% na maksimalno 1% od prosječne neto plaće isplaćene u F BiH, zavisit će ustvari o tome koliki je do ove izmjene isplaćivan topli obrok u svakom pojedinom poduzeću. Isto se odnosi i na ostale naknade koje se isplaćuju radniku a nemaju karakter plaće (regres, prevoz na/s posla, itd...) i koje se također smanjuju u neoporezivom dijelu. Konkretnije, to je iznos od oko 60 KM do 120 KM na mjesečnom nivou po radniku. To znači da će poslodavac ukoliko bude mogao iz vlastitih sredstava dodatno više plaćati iste ove naknade da radnici ne osjete "po džepu" ove namete. Ili će poslodavci, a njih je velika većina, zbog neimanja dodatnih sredstava za ove isplate isplatiti onoliko koliko su i do sada uplaćivali u bruto iznosu za plaće radnika i za naknade koje nemaju karakter plaće, a to ustvari znači da će radnici "na ruke" primati manje novaca. Također postoji i varijanta da će se taj novi cjelokupni trošak podijeliti između poslodavca i radnika. Kod ovog pitanja iznio bih svoje osobno viđenje cijele novonastale situacije oko naizgled ishitrene i nepromišljene odluke Vlade F BiH donošenjem Pravilnika o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Naime, po mom mišljenju, Vlada je uradila tipično spinovanje ovom odlukom o smanjenju neoporezivog dijela toplog obroka, regresa, itd. jer u ovakvoj situaciji sad svi, i poslodavci i radnici, vrše pritisak na Vladu da se čim prije donesu izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak kako bi se kroz ukidanje nekih doprinosa i doda-tno procentualno sniženje dovelo do stanja koje je bilo i prije tj., kako ste Vi i rekli, anulirali negativni efekti provedbe Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, odnosno da se dođe do jednakog poreznog opterećenja na rad kakvo je bilo i prije donošenja ovih izmjena. Dakle, niko više ne spominje rasterećenje poreza i doprinosa na rad kojim se Vlada obavezala kod ino kreditora i nadasve domaće javnosti, u Reformskoj agendi za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018., a koje je nužno i hitno potrebno radi povećavanja konkurentnosti preduzeća, smanjenja crne i sive zone tržišta rada i u konačnici povećanja broja zaposlenih!?

više u štampanom izdanju od 11. novembra

PREMIJER ROŠIĆ I GRADONAČELNIK FAZLIĆ

Definirani prioriteti i modaliteti zajedničkog djelovanja

Premijer Unsko-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić održao je radni sastanak s gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem. Ovom prilikom definirani su prioriteti suradnje i modaliteti zajedničkog djelovanja u narednom periodu. Istaknuta je važnost koordinacije aktivnosti i zajedničkog nastupa prema višim nivoima vlasti kad su u pitanju projekti od strateškog interesa.


MREŽA VIJEĆA UČENIKA USK-A

Pažljivo vozi, neko te voli

"Pažljivo vozi, neko te voli", naziv je akcije koju su u Đačkoj ulici u Bihaću, u blizini Medicinske škole, organizirali bihaćki srednjoškolci.

Akcija je trajala pola sata, a posvećena je sigurnosti u saobraćaju. Cilj akcije koju je osmislila Mreža vijeća učenika Unsko-sanskog kantona bio je skrenuti pažnju vozačima, učesnicima u saobraćaju, da brzom vožnjom ugrožavaju živote učenika i ostalih građana. Isticanjem transparenata s upozoravajućim porukama, učenici su iskazali nezadovoljstvo ukupnim stanjem na saobraćajnicama, posebno u blizini škola.


OBILJEŽENA GODIŠNJICA ZATVARANJA LOGORA MANJAČA

S mjesta zločina poslana poruka pomirenja

Više stotina bivših logoraša, Bošnjaka i Hrvata, te članova njihovih porodica okupilo se na Manjači kako bi obilježili godišnjicu raspuštanja koncentracijskog logora kojeg su početkom rata u BiH, u maju 1992. godine, osnovale snage bosanskih Srba.

Položeno je cvijeće ispred jednog od hangara gdje su mučeni logoraši. Potom su bivši logoraši i porodice ubijenih obišli i barake, hale i mjesta gdje su njihovi najmiliji mučeni ubijani i silovani.

S Manjače nije poslana poruka mržnje, ali je poručeno da se neće zaboraviti ono što se desilo u logoru kroz koji je prošlo oko 5.000 logoraša.

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u BiH kazao je da je riječ o logoru koji je među prvima formiran na području BiH.


OBNOVA STAROG MLINA U POBRIJEŽJU

Vodenici vratiti stari sjaj

Mještani Pobriježja su u proteklom periodu organizirali mnogobrojne akcije obnove starog mlina na rijeci Blihi. Na ovaj način Pobriježani žele očuvati objekte iz prošlosti svoga mjesta. Stari mlin je bio jedna u nizu vodenica koje su u prošlosti postojale i mljele žito na rijeci Blihi.

U akciji koju su organizirali, mještani su obnovili mlin, kao i korito kojim je Bliha snagom svog vodenog toka pokretala mlinski točak. Ističu kako su neophodnu materijalnu pomoć za ove građevinske radove dobili od općinskih vlasti u Sanskom Mostu, odnosno OO SDA Sanski Most i bivšeg općinskog načelnika dr. Mustafe Avdagića. U akciji su pored mještana učestvovali članovi asocijacije mladih SDA i pripadnici vatrogasne jedinice.

Mlin, prema riječima mještana, na istom mjestu stoji nekoliko stotina godina. Do sada je nekoliko puta promijenio izgled, ali je lokacija vodenice ostala ista. Na ovom mjestu se u prošlosti mljelo žito koje se dovozilo iz svih dijelova općine Sanski Most, ali i susjednih općina. Mlin je imao važnost i u društvenom životu Pobriježja jer su se ljudi na ovom mjestu okupljali i međusobno družili. Obnova mlina bit će nastavljena i u narednom periodu, sve dok mu se ponovo ne vrati stari sjaj.

kultura

ZAVRŠENA 19. MANIFESTACIJA “ULICOM BIŠĆA”

Retrovizor Hasana Arnautovića

U sali Kulturnog centra u Bihaću retrospektivom 45-godišnjeg rada poznatog bihaćkog snimatelja i fotografa Hasana Arnautovića pod nazivom Retrovizor završena je devetnaesta po redu manifestacija Ulicom Bišća. Prisutni su imali priliku vidjeti četiri i pol decenije rada za kamerom Hasana Arnautovića koji je u svojoj bogatoj profesionalnoj karijeri osvojio veliki broj nagrada za dokumentarne filmove.

U BIHAĆU PROMOVIRANA KNJIGA PROF. DR. MUJE DEMIROVIĆA

Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici


U Bihaću je u prisustvu velikog broja građana promovirana knjiga prof. dr. Muje Demirovića "Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici". Riječ je o drugom, dopunjenom izdanju prije 17 godina objavljenog djela autora čije su knjige u akademskoj karijeri našle svoje mjesto i u prestižnim univerzitetskim bibliotekama.


Knjiga "Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici" daje do sada najtemeljitiju historijsku i politološku analizu zbivanja na ovim prostorima, ali nastoji ponuditi i model prema kojem BiH u budućnosti više ne bi bila prostor za potkusurivanje velikodržavnih aspiracija iz susjedstva.

Knjiga prof. Demirovića svojevrsna je historijska i sociološko-politička analiza odnosa srpske politike prema BiH i sadašnjoj pojavi tendencija da se Bošnjaci zatru administrativnim putem, rečeno je na promociji.

O knjizi, ali i o aktualnom trenutku u BiH, na promociji u Bihaću govorili su bivši predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić i akademik Muhamed Filipović.

Bosna je žrtva mira, jer živimo u vremenu niti mira niti rata u kojem se Bosna i njen identitet još uvijek nastoji negirati. Ugrožena je istina i ona se sistematski negira, poruka je knjige. Autor knjige pravi svojevrsnu analizu politike prema BiH, posebno srpske koja konstantno nastoji dehumanizirati Bošnjake i strategiju opstanka njenog naroda i njene budućnosti.

- Ova knjiga je prava istina, jer postoji jedna, a ne tri, i govori da je glavni pokretač svih zala, i ratova i podjela, srpska politika - rekao je prof. dr. Mujo Demirović.

Bošnjaci, kaže autor, nemaju konzistentnu politiku od početka devedesetih do danas. Bez jasnog cilja i platforme lagan su plijen onih koji imaju tendencije da ugase ideju Bosne, rečeno je.

Knjiga je svoje mjesto našla u biblioteci američkog Yale univerziteta, a interes za njeno objavljivanje pokazala je i Američka kongresna biblioteka.


U BIHAĆU PROMOVIRANA KNJIGA BIŠĆANKE DINKE REDŽIĆ

Čovjek sa sjajem Une u očima

U Gradskoj galeriji u Bihaću promovirana je knjiga pod nazivom "Čovjek sa sjajem Une u očima" autorice Dinke Redžić. Knjiga govori o periodu koji je vezan za uspostavu Nacionalnog parka "Una", odnosno utrošenu energiju, znanje, volju, i htijenje. Pokazatelj je to da se i ovim teškim socioekonomskim prilikama, uz jasnu viziju i određenje, sposoban menadžment, prijatelje i partnere, mogu pokrenuti procesi koji donose i koji će tek donositi dobrobiti za ljude koji žive na ovim područjima, društvu u cjelini, a posebno budućim naraštajima.

Dinka Redžić rođena je 2. januara 1966. godine u Bihaću. Završila je Visoku zdravstvenu školu u Ljubljani, gdje od 1985. godine živi i radi. Ovo joj je druga knjiga u karijeri, a na promociji u Gradskoj galeriji nije krila oduševljenje dočekom i atmosferom koju su joj pripremili njeni Bišćani.

komentari • kolumne
Bihać

Bijele vrpce za gradonačelnika i vijećnike

Udruženje Žene sa Une obilježava 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama. Od 25. novembra pa do 10. decembra 2016. godine ovo udruženje provest će niz aktivnosti s ciljem podizanja svijesti muškaraca o rodno zasnovanom nasilju. Tim povodom realizira se i kampanja "Bijela vrpca" koja je namijenjena isključivo muškarcima i predstavlja najveći javni pokazatelj da su muškarci spremni okončati nasilje nad ženama. Aida Behrem, predsjednica Žena sa Une bijelu vrpcu dala je Šuhretu Fazliću, gradonačelniku Bihaća.

- Nošenje bijele vrpce poruka je da i muškarci žele živjeti u budućnosti koja neće pokazati nasilje nad ženama - dodao je gradonačelnik Fazlić.


UZ MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Zgrada Gradske uprave Bihaća u narandžastom svjetlu

Gradska uprava Bihaća na čelu sa gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem ove godine bit će dio kampanje podizanja svijesti, prevencije nasilja i seksualnog nasilja nad ženama i djecom. Riječ je o projektu kojeg realizira deset organizacija civilnog društva u BiH, a na području grada Bihaća projekt realizira "Glas žene".

Kampanja pod nazivom 16 dana aktivizma počela je 25. novembra ove godine i trajat će do 10. decembra, odnosno od obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pa do Međunarodnog dana ljudskih prava.

Gradska uprava Bihaća uključila se u projekt osvjetljavanja zgrade narandžastim svjetlima u noći 25. na 26. novembra. Na taj način šalje se poruka iz grada Bihaća da se nasilje neće tolerirati jer ono nije prihvatljiv način komunikacije u porodici i društvu.


AMERIČKI KUTAK U BIHAĆU

Prezentirani programi i grantovi američke Ambasade

Američki kutak u Bihaću u suradnji s Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini organizirao je prezentaciju programa i grantova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i procesa apliciranja za iste. Prezentacija se odnosi na program malih i grantova za osnaživanje žena u društvu, a koje Ambasada daje za predstavnike nevladnih i neprofitnih organizacija, obrazovnih institucija, te neovisnih medija koji su registrovani u BiH. Prezentaciju je održala Irma Harambašić, predstavnik Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.


AMBASADORICA SAD-a U BiH POSJETILA ŠTRBAČKI BUK

Podrška menadžmentu NP “Una”

Posjetom Štrbačkom buku u Nacionalnom parku "Una", ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack započela je svoju službenu posjetu Bihaću i Unsko-sanskom kantonu. Ambasadoricu su dočekali i ugostili direktor NP Amarildo Mulić i predsjednik Nadzornog odbora ovog javnog poduzeća Ante Marjanović sa suradnicima. Oni su ambasadoricu Cormack upoznali o dosadašnjim aktivnostima u ovom zaštićenom području i budućim planovima. Ambasadorica i njena pratnja su uživali u ljepotama Štrbačkog buka.

Ambasadorica Cormack održala je i službeni sastanak kojem su pored predstavnika NP prisustvovale i ministrica okoliša i turizma u Vladi FBIH Edita Đapo i ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi Republike Srpske Srebrenka Golić.

U BIHAĆKOJ MJESNOJ ZAJEDNICI RUŽICA

Nekad nosioci razvoja, danas deponije smeća

Mjesna zajednica Ružica spada u red prigradskih mjesnih zajednica. U njenom sastavu su osim Ružice naselja Vinica i Čekrlije. Prostorno i po broju stanovnika spada u veće mjesne zajednice. Tokom rata je bila granica dvaju neprijateljskih teritorija. Stoga ne čudi da je po završetku rata bila jedna od najrazrušenijih i najraseljenijih bihaćkih mjesnih zajednica. Nisu stradali samo stambeni objekti. Uništeni su putevi, vodovodna i elektromreža, a velike štete su pretrpjeli i privredni subjekti koji se nalaze na prostoru MZ Ružica.

Prije rata u Mljekaru, Žitopreradu, Bihaćku pivovaru i Bimes, svakim danom išlo je na stotine radnika. Od nekadašnjih privrednih giganata, proizvodni kapaciteti većine njih danas su odlagališta smeća. Istina Bihaćka pivovara i Mljekara Meggle, zahvaljujući uspješno provedenoj privatizaciji i odgovornosti novih vlasnika, možda su i jedini svijetli primjeri bihaćke privredne slike. Nažalost, Žitoprerada i Bimes nisu bile te sudbine. Sada su to prazne hale, prazni i u korov zarasli fabrički krugovi. Prostori u kojima se okupljaju pijanci, beskućnici... Neogovornim i nesavjesnim gra|anima ovi obje-kti su dobro došli za odlaganje tona i tona smeća. Ružna je to i tužna slika ne samo za mjesnu zajednicu već za cijeli grad.

Očekuju podršku nove gradske vlasti

Problem divljih deponija, prema riječima Safeta Čelebića, predsjednika MZ Ružica, nisu samo objekti propalih firmi, daleko širih razmjera je smetlište na Grabežu iznad Čekrlija. I to nije od jučer, samo ne zapinje za oko kao ovaj na ulazu u MZ Ružica.

Više puta MZ Ružica je Gradskoj upravi prijavljivala problem nelegalnog odlaganja smeća svih vrsta i u objekte Bimesa i drugih napuštenih proizvodnih pogona kao i na lokalitetu Grabeža. Komrad je reagirao u nekoliko navrata i to smeće odvozio, uklanjao divlje deponije, ali džaba. Uvijek je bilo i bit će onih koji vlastito smeće odlažu u "komšijsko dvorište" iako se odvoz smeća uredno odvija na području cijele mjesne zajednice. Mnogi misle da su glavni krivci za tone smeća u krugu napuštenog Bimesa upravo mještani ove i susjednih mjesnih zajednica.

- Mi smo u MZ namjeravali sami organizirati akciju čišćenja tih divljih deponija, posebno ovih na ulazu u mjesnu zajednicu, ali nam je rečeno da je u pitanju privatni posjed i da za to moramo imati dozvolu. A čiji su to sada objekti, čija je to firma, da li je to sudski konačno riješeno, mi u MZ Ružica ne znamo i nismo s tim upoznati. Očekujem da u najskorije vrijeme nova gradska vlast održi sastanak s predstavnicima bihaćkih mjesnih zajednica i tom prilikom ćemo iznijeti sve naše probleme. Isto tako očekujem da će biti sluha za njihovo rješavanje u najskorije vrijeme - ističe Čelebić.



UČENICI OŠ "GATA ILIDŽA - VRSTA" NA UN-OVOM TAKMIČENJU “LAJK ZA NAUČNU EKIPU”

Prvo mjesto u kategoriji osnovnih škola

Učenici OŠ "Gata Ilidža -Vrsta", odnosno članovi ekipe Mladi inovatori, koju vodi nastavnik tehničke kulture Almir Altumbabić, uz asistenciju nastavnika matematike Irvina Husića, kandidirali su se na finalno takmičenje kod profesora Atoma. Radi se o takmičenju mladih inovatora pod nazivom "Profesor Atom: Lajk za naučnu ekipu 2016", koji prvenstveno vode računa o zaštiti okoline i pametnom korištenju energije, a kojeg je organizirao UNDP-ov odjel za podršku obrazovanju i zaštitu okoliša. Komisija koja provodi takmičenje od ukupno prijavljenih 35 projekata odabrala je osam (četiri srednje i četiri osnovne škole na nivou BiH) za finale koje je održano u Sarajevu 11. novembra, u zgradi UN-a. Ekipa OŠ "Gata Ilidža - Vrsta" predsta-vila se projektom "Ure|aj za potrošnju vode" i osvojila prvo mjesto u kategoriji osnovnih škola.

- Nama ovo jako puno znači jer nije mala stvar uopće ući u zgradu UN-a, a da ne kažem obići sve urede, doživjeti da nas pozdravi glavna koordinatorica UN-a za BiH. Djeca su u svom izlaganju predstavila USK, ljepoticu Unu i Lječilište Gata sa svim karakteristikama termalne vode koju imamo, a nažalost ne znamo je na pravi način iskoristiti - kazao je profesor Altumbabić.

ZASJEDAO ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE

Pregled stanja s prijedlogom mjera

U Bihaću je održana 19. sjednica Štaba civilne zaštite grada Bihaća kojom je prvi put od preuzimanja dužnosti predsjedavao Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća i ujedno komandant Štaba.

Na sjednici se, između ostalog, raspravljalo o stanju organizovanosti zaštite i spašavanja, sa posebnim osvrtom na preventivne mjere i odgovore na prirodne i druge nesreće. Usvojeno je niz zaključaka kojima se zadužuju pojedine službe i javne ustanove da u što kraćem periodu sačine pregled stanja sa prijedlogom mjera za poboljšanje organizovanosti i operativnosti jedinica civilne zaštite u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

Članovi Štaba usvojili su na sjednici i konačne izvještaje Komisije za procjene šteta koje su nastale uslijed mraza, poplava i klizišta u periodu april-august 2016. godine.


GRADSKA GALERIJA BIHAĆ

Otvorena izložba “Za djecu centra Duga”

U četvrtak, 3. novembra, u Gradskoj galeriji otvorena je izložba radova sa 15. likovne kolonije "Za djecu centra Duga" s kojom je počela i ovogodišnja, 19. po redu manifestacija "Ulicom Bišća".

Izloženo je više od stotinu djela bosanskohercego-vačkih umjetnika iz devet zemalja regije i Europe. Oni se već petnaestu godinu zaredom, svakog maja, okupljaju u Centru "Duga", vođeni plemenitom idejom da pomognu djeci bez roditeljskog staranja. Na ovogodišnjoj koloniji nastalo je blizu 150 djela i oni će pored izložbe u Gradskoj galeriji u Bihaću, biti izloženi u Historijskom muzeju u Sarajevu, galerijama u Tuzli i u Minhenu u Njemačkoj. Izložba je prodajnog karaktera a cijeli prihod od prodaje se uplaćuje na račun Centra Duga. Izložba je otvorena do 24. novembra.

Na vrh strane
DIREKTOR: Safet HRNJICA || IZVRŠNI DIREKTOR: Sanela PAŠAGIĆ || DTP: Osman DELIĆ, Antonija DURIĆ i Hilmija HRNJIĆ || NOVINARI: Nermina PIRALIĆ, Niha DŽANIĆ i Edin ALAGIĆ || LEKTORICA: Svjetlana ČELAN || RFS: Sajra DEDIĆ i JasminaDUJMOVIĆ || MARKETING: Amira HALILAGIĆ || SEKRETARICA: Irma KOVAČEVIĆ || VOZAČ: Elmin KOVAČEVIĆ || REDAKCIJA: +387 37 224-103 fax; 228-419 tel.: || RFS: 226-488 (tel/fax) || e:mail: usnovine@bih.net.ba || Izrada i uređenje web stranice: Osman DELIĆ