EVROPSKI SLOM VODENIH ZALIHA: Sateliti otkrili dramatičan pad rezervi; Balkan među najpogođenijim regijama

Nova analiza UCL-a i Guardiana otkriva da Evropa ubrzano gubi vodene rezerve, posebno jug Evrope i Balkan. Posljedice prijete poljoprivredi, ekologiji i vodosnabdijevanju.

Izgleda da ćemo uskoro izgubiti i posljednji, jedan od objektivno najjačih aduta, kada se na ovim prostorima hvalisavo isticalo bogatstvo vodenim resursima…Naš država je još uvijek u samom vrhu Evrope po ovoj životno neophodnoj tečnosti…Ali činjenice u kojem smjeru se odvijaju procesi, vjerovatniji nam je crnji, malo suši scenarij…

Najnovija analiza dvodecenijskih satelitskih mjerenja pokazuje da se evropske vodene rezerve ubrzano smanjuju, dok je jug i jugoistok kontinenta – uključujući prostor Balkana – među najteže pogođenim područjima. Naučnici Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), u saradnji s Watershed Investigations i britanskim Guardianom, obradili su podatke iz perioda 2002–2024, prateći promjene u Zemljinom gravitacijskom polju koje otkrivaju kretanja podzemnih voda, jezera, rijeka, snijega, vlage u tlu i ledenjaka.

Profesor Mohammad Shamsudduha iz UCL-a naglasio je da podaci jasno pokazuju posljedice klimatskog sloma. Dok se sjever i sjeverozapad Evrope – posebno Skandinavija i dio Velike Britanije – postepeno vlaže, ogroman pojas juga i jugoistoka ubrzano se isušuje. Među pogođenim su Španija, Italija, Francuska, Švicarska, Njemačka, Rumunija, Ukrajina, dijelovi Velike Britanije, ali i zemlje Balkana koje, prema satelitskim kartama, bilježe najveći pad vodnih rezervi na kontinentu.

Doktorand Arifin je izdvojio trendove podzemnih voda, najotpornijih na klimatske ekstreme, i potvrdio da i „skrivene“ rezerve prate isti negativan obrazac – što znači da Evropa gubi i zalihe koje se obnavljaju najsporije.

U Velikoj Britaniji se, primjerice, istovremeno bilježe jači ljetni pljuskovi i produženi sušni periodi, što povećava površinski otjecaj i smanjuje mogućnost zadržavanja vode u tlu i njenog ulaska u podzemne izvore. U jugoistočnoj Engleskoj podzemne vode obezbjeđuju oko 70% javnog snabdijevanja, pa promjene u obrascima padavina predstavljaju ozbiljan rizik.

Prema podacima Evropske agencije za okoliš, ukupno povlačenje vode iz površinskih i podzemnih izvora u EU jeste smanjeno u periodu 2000–2022. Međutim, korištenje podzemnih voda je poraslo za 6%, prije svega zbog potreba javnog vodosnabdijevanja i poljoprivrede. Podzemna voda je u 2022. godini činila 62% javne potrošnje i 33% poljoprivrednih potreba država članica.

Evropska komisija navodi da strategija za vodnu otpornost ima cilj da članicama pomogne u prilagodbi klimatskim promjenama i smanjenju gubitaka, s preporukom da se efikasnost u korištenju vode poboljša za najmanje 10% do 2030. godine. Najavljene investicije u infrastrukturu smatraju se ključnim zbog velikih gubitaka u vodovodnim mrežama, koji u EU variraju od 8% do čak 57%.

Profesorica hidrologije Hannah Cloke upozorava da je ovo „alarmantni dugoročni trend“, jer su posljednje godine već obilježene velikim sušama, a prognoze za zimu i 2026. godinu ostaju nepovoljne. Britanska Agencija za okoliš upozorila je da bi Engleska mogla ostati u suši sve do 2026. ako ne uslijedi obilna kiša.

Iako britanska vlada planira izgradnju devet novih rezervoara, stručnjaci upozoravaju da sama izgradnja velikih objekata neće brzo riješiti problem. Rješenja vide u smanjenju potrošnje, ponovoj upotrebi vode, odvajanju pitke od tehničke, prirodnim rješenjima te promjeni načina izgradnje naselja.

Naučnici ističu da će nastavak isušivanja imati „dalekosežne posljedice“ – od smanjenja poljoprivredne proizvodnje i ekološkog stresa do ugrožavanja izvora vode za piće. Posebno se ističe Španija, čije se smanjujuće rezerve mogu odraziti i na zemlje poput Velike Britanije, koje uvozom iz južne Evrope podmiruju veliki dio potreba za voćem i povrćem.

Isto vrijeme, svjetske „vruće tačke isušivanja“ šire se Bliskim istokom, Azijom, dijelovima Sjeverne Amerike i Južne Amerike, dok sateliti bilježe dramatične trendove i u Grenlandu, Islandu i na Svalbardu. U Iranu je situacija postala toliko ozbiljna da se glavni grad Teheran približava „danu nula“, nakon čega voda na česmama potpuno nestaje, pa se planira i racionalizacija potrošnje – a najavljeno je da bi, u ekstremnom slučaju, grad morao biti evakuiran.

poljoprivreda suša voda