Miroslav Lajčak, nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, posebni je predstavnik EU za dijalog Srbije i Kosova.

Sjevernu Makedoniju prvo je blokirala Grčka zbog imena, a kada je imenu dodala “Sjeverna”, blokirala ju je Francuska uoči svojih lokalnih izbora, a onda i Bugarska sporeći njen nacionalni identitet i jezik. EU je tek 2022. zajednički otvorila pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Ne želim govoriti u terminima nečije krivnje, ali bili su faktori i na strani EU i na strani Balkana koji nas dovode do situacije u kojoj govorimo o budućnosti EU, ali bez napretka”, izjavio je Lajčak. “No sada nakon agresije Rusije na Ukrajinu vidimo da i EU i Balkan moraju shvatiti proširenje ozbiljno. To se ne može ostvariti ako jedna strana to ozbiljno shvaća a druga ne”, kazao je Lajčak za Hinu.

“BiH mora pronaći ulogu i za narode koji nisu konstitutivni”

BiH je dobila status kandidata u decembru 2022. “Situacija u BiH je još uvijek jako komplicirana. Fundamentalna stvar je od kuda dolazi legitimitet, što bi trebala biti razlika u odgovornosti i nadležnosti između državne razine i one entiteta. Vidimo različita tumačenja te brojna neslaganja u vidu razlika u tim interpretacijama”, rekao je Lajčak, koji je od 2007. do 2009. radio kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

IZDVAJAMO:

LEJLA NJEMČEVIĆ: Ukupna pobjednica Svjetskog kupa

“Potrebno se dotaknuti funkcionalnosti države. Vidimo također i pozitivne elemente, Vijeće ministara je formirano jako brzo, znatno brže nego prilikom prijašnjih izbora. Bosna i Hercegovina mora naći ulogu i za one narode koji nisu konstitutivni kako bi se osiguralo da niko nije diskriminiran temeljem svoje etničke pripadnosti”, dodao je Lajčak, a prenosi Hina, što samo po sebi nosi posebnu vrst opreza.

Mi bi ovome mogli dodati da je upravo građanin nosilac svih vrijednosti Evropske unije, dok je tzv. konstitutivnost, relikt komunističke Rusije, bolje reći SSSR-a. Što, kada probamo usporediti, nikako nije kompatiblno i spojivo.

Lajčak je također ispred EU 2006. nadgledao održavanje referenduma o neovisnosti Crne Gore, zemlje koja je najdalje odmaknula u pregovorima s EU. Ondje je prošli mjesec predsjednik postao Jakov Milatović smijenivši Mila Đukanovića, koji je 33 godine proveo na vodećim državnim funkcijama.

“Nezahvalno je govoriti o datumima idućeg proširenja”

“Očekujem da se Crna Gora manje bavi sobom a više europskom agendom. Crna Gora je i dalje predvodnik premda je brzina europske reforme značajno usporila. No dobro je da je funkcionalnost Ustavnog suda obnovljena”, izjavio je Lajčak.

Objavio: Unsko-sanske novine Krajina