Protiv smo ubijanja! | Za slobodnu smo Palestinu i Ukrajinu!

STANJE NA TERENU: Koliko je jak Hamas i može li ponovo doći do prekida vatre u Gazi?

Objavljeno: 01-12-2023 | 13:14

STANJE NA TERENU: Koliko je jak Hamas i može li ponovo doći do prekida vatre u Gazi?
Dok se borbe nastavljaju, gledamo na sposobnosti palestinske militantne skupine i ko je kontrolira

Sad kad su ponovo počele borbe, koliko je jak Hamas?

U vojnom smislu Hamas je znatno slabiji nego što je bio 7. oktobra.

Izraelska ofenziva nedvojbeno je oštetila vojnu infrastrukturu skupine i ubila značajan broj boraca. Nejasno je koliko. Sada je poznato da je Hamas trebao mobilizirati pomoćne snage poput policije u Izraelu za napade u kojima je 7. oktobra ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, zajedno s bolje obučenim borcima, što sugerira da su procjene da Hamas ima 30.000 ili više borbenih trupa pretjerane.

Ali onda se izraelske tvrdnje da su ubili više hiljada Hamasovih militanata također čine visokima. Visoki izraelski oficiri rekli su za Guardian da Hamasovi gubici uključuju desetke zapovjednika na bojnom polju – što je vjerodostojno – ali da je više vodstvo gotovo netaknuto. “Uklanjanje Hamasa iz Gaze počinje s vodstvom Gaze i ima puno posla”, rekao je Eyal Hulata, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, u četvrtak.

Hamas je također bio u stanju ispaliti desetak uzastopnih baražnih raketa na južni Izrael u roku od nekoliko sati u petak ujutro, a mnogi od tunela koje je izgradio ispod Gaze ostali su netaknuti.

Ko je glavni u Hamasu?

U teoriji, Hamas vodi vijeće rukovodstva ili “šura” sastavljeno od regionalnih vijeća koje biraju članovi Hamasa u Gazi, na Zapadnoj obali i zatvorenici u izraelskim zatvorima. U stvarnosti, organizaciju razdiru frakcijski sporovi i lična trvljenja.

Jedan rascjep dijeli vojno od političkog krila. Drugi sukobljava vođe u Gazi, koji su desetljećima živjeli na nišanu izraelskih sigurnosnih agencija ili proveli godine u izraelskim zatvorima, protiv viših osoba u inozemstvu u Kataru, Turskoj, Libanonu ili drugdje koji žive u relativnoj udobnosti i sigurnosti.

Ovo je pogoršano ličnim sukobljavanjima. Yahya Sinwar, vođa Hamasa u Gazi, navodno jedva razgovara s Khaledom Mashalom, koji je najpoznatiji politički vođa organizacije i nalazi se u Kataru.

Nejasno je je li Sinwar informirao političko vodstvo u Kataru i Libanonu o planiranim napadima 7. oktobra, ali stručnjaci smatraju da je to malo vjerovatno – što dodatno otežava stanje.

Relativno pragmatični Ismail Haniyeh, predsjednik Hamasovog političkog ureda, pokušava posredovati među frakcijama, iako s malo uspjeha, kažu stručnjaci.

Haniyeh također ima svoj posao. “Haniyeh vodi političku bitku za Hamas s arapskim vladama”, rekao je Adeeb Ziadeh, stručnjak za palestinska pitanja na katarskom sveučilištu. “On je politički i diplomatski front Hamasa.”

Interni sporovi kompliciraju ovaj zadatak. Posljednjih sedmica Haniyeh se kretao između Turske i glavnog grada Katara, Dohe, bježeći od ograničenja putovanja blokiranog Pojasa Gaze i omogućavajući mu da djeluje kao pregovarač u ranijem sporazumu o prekidu vatre ili razgovara s Hamasovim glavnim saveznikom, Iranom.

Ali konačno da ili ne dolazi od Sinwara. Kada je tokom nedavnih razgovora Sinwar odlučio prekinuti komunikaciju, pregovori su zapeli. “Ovo je prilično efikasno naglasilo ko odlučuje”, rekao je jedan evropski diplomatski izvor koji je izvijestio o pregovorima.

Kontrolira li Hamas još uvijek Gazu?

Civilna uprava raspala se u cijeloj Gazi, gdje je u pet sedmica izraelske agresije ubijeno 15.000 ljudi, od kojih 40% djece, prema lokalnim vlastima, najmanje 1,5 miliona je raseljeno, a veliki dijelovi urbanih područja su pretvoren u ruševine. Izraelske obrambene snage zauzele su sjever Gaze, gdje je bila većina vladinih ureda, no drugdje se čini da Hamas i dalje upravlja teritorijem kojim vlada 16 godina. Hamas je uspio locirati, prikupiti i vratiti desetke talaca u Izrael, unatoč tome što su neke držale manje neovisne frakcije ili kriminalni klanovi. Također je efikasno upravljao procesom i tako postigao veliki propagandni udar.

Šta se događa na okupiranoj Zapadnoj obali?

Hamas je već bio popularan na Zapadnoj obali, nešto što većina analitičara pripisuje više neuspjesima palestinskih vlasti nego ideološkoj privlačnosti islamističke organizacije. Anketa u septembru pokazala je da bi Haniyeh, koji je napustio Gazu 2016., pobijedio na predsjedničkim izborima protiv Mahmouda Abbasa, palestinskog predsjednika, ali bi izgubio od jačeg kandidata.

Nasilje u Gazi podiglo je napetosti na Zapadnoj obali, gdje su izraelski vojnici i doseljenici od 7. oktobra ubili preko 240 Palestinaca, prema palestinskom ministarstvu zdravstva sa sjedištem u Ramallahu, a oslobađanje mnogih zatvorenika iz izraelskih zatvora dalo je Hamasu ogromno pojačanje. Mnogi stanovnici Ramallaha, grada koji je navodno uporište vladajuće stranke Fatah, izrazili su svoje divljenje Hamasu. Na jednom skupu ovog mjeseca članovi liberalnih političkih stranaka i organizacija skandirali su ZA Hamas.

Napad u Jeruzalemu u četvrtak za koji je odgovornost preuzeo Hamas, u kojem su ubijene tri osobe na autobusnoj stanici, možda je bio “greška”s ciljem da se izbaci iz kolosijeka produženje primirja, prijetnja onim što bi moglo uslijediti ako se borbe obnove ili jednostavno tlačni ventil koji bi umirili lokalne militante koji se protive bilo kakvim dogovorima.

Hamasovo saopćenje nakon napada u kojem se citira Kur'an i govorilo o “džihadu pobjede ili mučeništva”, jeziku koji je doksoro bio odsutan u javnim izjavama Hamasa.

Može li doći do novog prekida vatre?

Prva faza sukoba je završena, kažu analitičari. Dogovor postignut 24. novembra, kojim su privremeno prekinute borbe u Gazi i omogućeno oslobađanje žena i djece držanih kao talaca u Pojasu u zamjenu za palestinske žene i djecu koje je Izrael oteo na Zapadnoj obali ili od ranije drži u zatvoru, ne može se obnoviti, ali će zamijeniti novim ugovorom.

Svaki novi dogovor uključivao bi razmjenu pojedinaca. Izrael će željeti slobodu za civile među taocima, kao i za vojnike koje Hamas drži. Hamas će htjeti da se više starijih zatvorenika pusti na slobodu, uključujući i neke koje Izrael apsolutno neće htjeti osloboditi, i to vjerojatno u puno većem broju. Ezaat Al Rashq, čelnik Hamasa, rekao je prošli tjedan za katarsku Al Araby TV : “Spremni smo pregovarati oko [izraelskih] vojnih zarobljenika, ali u pravo vrijeme i cijena će biti puno viša od cijene oslobađanja drugih talaca.”

Svi pregovori su ispit snage. Između takvih ljutih neprijatelja, s obje strane posvećene dugotrajnom sukobu i potpunom odsustvu povjerenja, ovo je osobito istinito. Izraelski kreatori politike vjeruju da će vojni pritisak natjerati Hamas na ustupke. Hamas vjeruje da veliku vojnu snagu Izraela može pretvoriti u političku slabost, gubeći bitku, ali dobivajući rat. Tragična je stvarnost da je nasilje sada produžetak pregovora, a pregovori dio nasilja.

Objavio: usn krajina

IMPRESSUM

Kontakt - telefon

REDAKCIJA: +387 37 228-409; FAX: 224-103

MARKETING: +387 37 226-485

RAČUNOVODSTVO:TEL/FAX: +387 37 226-488

Unsko-sanske novine [PRINTANI MEDIJ] sedmične su novine, izlaze petkom

Radimo svakim danom od 08:00 - 15:00, osim dane vikenda i praznika

Tekstove za sjećanje i posljednje pozdrave možete dostaviti do srijede do 12:00

ADRESA: Bihać, 502. viteške brigade bb (Kulturni centar u gradskom parku)


List je registrovan kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta F BiH pod brojem 563/96.


PDV broj: 263024120002


Reg. broj: 4263024120002

Račun broj:
3385002200568303 kod UniCredit Zagrebačka banka d.d.
e:mail - WEB

usnkrajina@usnkrajina.com.ba

e:mail - REDAKCIJA

usnovine@bih.net.ba

prava pridržana

© usnkrajina.com.ba | 2024.

web-razvoj i dizajn: Osman D.