VRUĆINE ĆE ODNIJETI PUNO ŽIVOTA: Studija pokazuje da bi se smrtnost zbog vrućina u Evropi mogla utrostručiti do kraja stoljeća

Ljubaznošću Guardian News & Media Ltd.

Najrizičnije su zemlje na jugu, s porastom koji će vjerovatno nadmašiti pad broja smrtnih slučajeva povezanih s hladnoćom ako globalno zagrijavanje dosegne 3 ili 4 stepena Celzijusa, prenosi Guardian.

Smrti od vrućina u Evropi mogle bi se utrostručiti do kraja stoljeća, s nerazmjernim porastom broja u zemljama južne Evrope poput Italije, Grčke i Španjolske, pokazalo je istraživanje.

Hladnoća u Evropi ubija više ljudi nego vrućina, a neki tvrde da će klimatske promjene biti od koristi društvu smanjenjem tih smrti. Ali studija, objavljena u časopisu Lancet Public Health, otkrila je da će broj smrtnih slučajeva polagano “reagirati” na zagrijavanje i čak bi mogao porasti jer ljudi stare i postaju osjetljiviji na opasne temperature.

Ako globalno zagrijavanje dosegne katastrofalnih 3 ili 4 stepena Celyijusa, zaključili su istraživači, porast smrtnih slučajeva od vrućine uvelike će nadmašiti pad smrti od hladnoće.

Istraživači su rekli da rezultati sugeriraju da bi klimatske promjene mogle predstavljati “izazove bez presedana” za javne zdravstvene sisteme, osobito tokom toplinskih valova.

“Očekuje se da će se dogoditi mnogo više smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kako se klima zagrijava i stanovništvo stari, dok se smrtnost od hladnoće tek neznatno smanjuje”, rekao je David García-León iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, koautor studije.

Smrti zbog vrućine mogle bi ubiti 129 000 ljudi godišnje ako temperature porastu za 3C iznad predindustrijskih razina. Danas broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Evropi iznosi 44 000. No godišnji broj smrtnih slučajeva od hladnoće i vrućine u Evropi mogao bi porasti s 407.000 ljudi danas, na 450.000 do 2100. godine, čak i ako svjetski čelnici postignu zadani cilj ublažavanja globalnog zatopljenja od 1,5C, pokazalo je istraživanje.

Istraživanje dolazi nakon niza vrućih valova koji su izazvali pustoš diljem kontinenta. Njegovi rezultati dovode u pitanje argumente poricatelja klimatskih promjena da je globalno zagrijavanje dobro za društvo jer će manje ljudi umrijeti od hladnoće.

Čak i u Evropi, najhladnijem naseljenom kontinentu, životi izgubljeni zbog jače vrućine nadoknadit će one spašene blažom hladnoćom, pokazalo je istraživanje. Zemlje diljem Azije, Afrike, Oceanije i Amerike peku se na još smrtonosnijim temperaturama.

“Ovo je istraživanje snažan podsjetnik na broj života koje dovodimo u opasnost ako ne uspijemo dovoljno brzo djelovati protiv klimatskih promjena”, rekla je Madeleine Thomson, voditeljica klimatskih utjecaja i prilagodbe u dobrotvornoj organizaciji za zdravstvena istraživanja Wellcome, koja je bila uključena u studiju.

Da su stvari kudikamo gore od predviđenog utrostručenje izravnih smrtnih slučajeva od vrućina u Evropi upozorila je Thomson “Ovo nije čak ni potpuna slika”, dodala je, ukazujući na istraživanje koje povezuje ekstremne vrućine s pobačajima i lošijim mentalnim zdravljem. “A tu su i neizravni utjecaji. Već smo vidjeli kako ekstremne vrućine mogu prouzročiti pad usjeva, pustošenje šumskim požarima, oštetiti kritičnu infrastrukturu i pogoditi privredu – a sve će to imati posredne efekte na naše živote.”

Objavio: usn krajina