usnkrajina: 03-08-2024 | 07:30 | Kategorija: Kanton, Treći

NAKON TRGOVSKE GORE NA POMOLU NOVI „SLUČAJ“ U POGRANIČNOJ ZONI IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I R HRVATSKE: Izgradnja mini hidroelektrane na izvorištu rijeke Une mora biti zaustavljena

Održan mirni pro­test grupe gra­đa­na iz Bi­ha­ća zajedno sa mještanima Donje Suvaje. Poruka skupa je „Ne damo Unu“. Prema informacijama do kojih su došli pojedini mediji investitor koji gradi mini hidroelektranu na izvoru rijeke Une, nema do­ku­ment o utjecaju na okoliš. Radi se o dokumentu koji se odnosi na to koliki će negativni utjecaj imati izgradnja mini hidroelektrane u prirodi

Izvođač radova na izgradnji mini hidroelektrane na izvorištu rijeke Une u mjestu Donja Suvaja, Općina Gračac u Hrvatskoj, posjeduje gra­đevinsku dozvolu, ali ne i dokument “Ocjena prihva­tlji­vosti zahvata u Ekološkoj mreži Natura 2000”.
To je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ponedjeljak, 29. jula iz usta­nove “Natura Jadera” koja upravlja sa 12 zaštićenih dije­lova prirode Zadarske župa­nije i 83 područja evro­pske ekološke mreže Natura 2000. Radi se o dokumentu koji se odnosi na to koliki će negativni utjecaj imati izgradnja mini hidroelektrane u prirodi, odnosno Ekološkoj mreži.

Upozorenja ekoloških udruženja
Informacija da su počeli radovi na izgradnji mini hidroelektrane na izvorištu rijeke Une, u najmanju ruku, šokirala je građane Bihaća i ostalih područja kroz koja protiče rijeka Una kao i u susjednoj R Hrvatskoj. Na gradnju mini hidroelektrane su prošle sedmice upozorili predstavnici ekoloških udru­že­nja iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Zbog njene gradnje je 25. jula održan protest na izvorištu rijeke Une u Hrvatskoj, gdje je zatraženo da radovi budu zaustavljeni.

IZ „Natura Jadera“ za RSE su izjavili kako Investitor ne posjeduje taj dokument i nije sastavni dio građevinske dozvole. Čuvarska služba Ja­vne ustanove Natura Jadera, koja upravlja istim podru­čjem, je 2022. godine upozorila investitora, kada je posta­vio prvi put tablu za izvođenje građevinskih radova, da do­sta­ve sve potrebne dokume­nte zajedno sa građevinskom dozvolom, što su oni i učinili. Tada se utvrdilo da ne posjeduju Ocjenu prihvatljivosti za sporni zahvat. Ocjenu prihvatljivosti ne bi mogli isho­dovati, jer bi bili upućeni prema resornom minista­rstvu, gdje bi se onda tražila studija Glavne ocjene prihva­tljivosti, koja bi u konačnici i dokazala štetni utjecaj tog zahvata na rijeci Uni, te ne bi došlo ni do kakvih radova i građevinska dozvola ne bi bila valjana.

Reagovale i vlasti Bosne i Hercegovine
Povodom gradnje mini hidroelektrane na izvoru Une u Hrvatskoj, krajem prošle sedmice su reagovale i institucije Bosne i Hercegovine.
Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH u petak, 26. jula su saopćili kako je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine proslijedilo “dokumentaciju” vlastima u Zagrebu zbog izgra­dnje mini hidroele­ktrane u blizini izvora rijeke Une u Hrvatskoj. Nije navedeno o kakvoj dokumentaciji se radi.
Razlog je, kako je navedeno, što je Hrvatska “namjerno ili ne, propustila provesti postupak procjene utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, što je bila obaveza u ovom slučaju”.

NP UNA ORGANIZIRAO ODLAZAK NA PROTESTE PROTIV IZGRADNJE HIDROELEKTRANE NA IZVORU UNE: “Ne damo Unu!”

Uprava Nacionalnog pa­rka Una na čelu sa v.d. direktorom Ale­nom Zulićem aktivno se uključila u borbu protiv izgradnje hidro­ele­ktrane na izvoru rijeke Une u susjednoj Hrva­tskoj. U nedjelju 28. jula organizovali su okupljanje kod Vatro­gasne i odlazak na pro­teste u Donju Suvaju, gdje su se priključili lokalnom stano­vni­štvu i nevladinim organizacijama koje danima vode bitku protiv korumpiranog sistema i političkog utjecaja koji prijeti da uništi jedinu čistu rijeku u Evropi.

Digli glas protiv ekocida
Snažna poruka skupa “Ne damo Unu” odjekivala je među Bišćanima učesnicima ovog skupa, koji su na taj način pokazali svoju ljubav prema rijeci Uni i solidarnost sa mještanima Donje Suvaje. Alen Zulić, vršilac dužnosti direktora Nacionalnog parka Una, tim povodom obratio se bihaćkim medijima kazavši da su u ovu borbu uključeni od prvog dana kada je bager došao i otpočeo ekocid.
Dobili smo poziv od prijatelja iz Hrvatske s obzirom da je to kod njih zaštićena zona i kontakt zona sa Nacio­nalnim parkom Una i odmah smo reagirali. Znamo da granice u prirodi ne postoje i sve što se uradi uzvodno, praktično se posljedice odmah osjete i nizvodno ovdje kod nas u Bihaću i Krajini, ističe Zulić.
Dodao je, kako je rea­kcija iz Bihaća išla promptno, te da je glavni nadzornik Na­ci­onalnog parka „Una“ zaje­dno sa inspektorom Kanto­nalne uprave za inspekcijske poslove Bihać, odmah prvih dana otišao na teren i zabilježio sve što se tamo radi.
Informacije su frapantne, tim više što su radovi najavljeni za 2025. godinu, a bager je već sišao u korito i jedan rukavac praktično zatvorio sa šljunkom gdje se već očekuje beton. Istog trenutka smo napravili izvještaj, a inspektor ga je proslijedio premijeru Unsko-sanskog kantona, resornom ministarstvu građenja i okoliša, te dalje u Sarajevo na najviši nivo i Državni parlament, kao i ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu, koji sada treba da reaguje po tom pitanju, kaže Zulić.

Radovi nanijeli ogromnu štetu
Utvrđeno je da ima promjena u flori i fauni, te svemu onome što čini biodiverzitet Nacionalnog parka, gdje su primijećena odre­đena zamućena u rijeci Uni. Nekoliko puta su već bili u Donjoj Suvaji, a ovo je treći odlazak koji je organiziran u nešto masovnijem broju.
Mi nismo mogli biti organizatori protesta u susjednoj državi, tim više jer se Hrva­tska nalazi u Evropskoj uniji, ali smo se priključili mještanima u broju od stotinjak ljudi. Ono što smo zaista mogli vidjeti ovaj put jeste jedan krajnji ekocid na stotinjak metara od izvora Une, bager se nalazi na mjestu gdje se nekada nalazio jedan mali slap i štete koje su učinjene su već nepopra­vljive. Naš cilj je da uradimo sve da ono što se do sada uradilo ne bude gore. Potpuno je nejasno da je Hrvatska koja je potpisnik svih mogućih akata, pogotovo ulaskom u zakonodavstvo Evropske unije gdje su sve intencije usmjerene na zaštitu prirode dozvoljava ovakvo nešto, pita se Zulić.
Dodaje, kako su mu mještani Donje Suvaje i udruženja koja su bila na licu mjesta dali podatke o tome da identifikacioni broj firme koja izvodi radove nije tačan i da građevinska firma koja je tu registrirana uopće ne po­stoji, te da su radovi predvi­đeni da startaju u 2025. godini, a otpočeli su u 2024. godini.
U pravom smislu je pređena crvena linija na što mi iz susjedne države pok­šavamo skrenuti pažnju. Naravno, mi to ne radimo slučajno. Unsko-sanski kanton najveći je korisnik rijeke Une koja prolazi kroz Martinbrod, Bihać, prolazi kroz Bosansku Krupu i ide dalje u Bosanski Novi, a ako tome dodamo i pro­blem Trgovske gore i pro­blem sa izgradnjom deponije radio aktivnog otpada i ovo što se sada dešava na samom izvoru Une je vrlo indika­tivno i mi ćemo uraditi sve da to spriječimo, poručuje Zulić
Ukoliko se ovaj problem ne uspije riješiti sa Hrva­tskom, Zulić kaže da će se morati obratiti i Evropskoj uniji jer vjeruje da se ovaj ozbiljan problem i ekocid jedino na taj način može zaustaviti ako na susjednoj strani ne bude dovo­ljno razumijevanja za njihove reakcije i apele.

F. Vojić


Obustavu izgradnje mini hidroelektrane je 25. jula za­tražilo i Ministarstvo okoli­ša iz drugog entiteta, Repu­blike Srpske.
Bez odlaganja, obavijestit ćemo Sekretarijat Organi­za­cije evropskih morskih luka (ESPO) i Implementacioni komitet Protokola o strate­škoj procjeni utjecaja na okoliš (SEA) o najnovijem kršenju prava BiH kao potencijalno pogođene zemlje”, istakli su iz Ministarstva za prostorno ure­đenje, građevinarstvo i ekolo­giju RS-a.
U svom toku kroz entitet Federacija BiH rijeka Una uživa zaštitu u kategoriji na­cio­nalnog parka, dok je u Republici Srpskoj zaštićena kao park prirode.

Pričinjena šteta nepopravljiva
Vrelo rijeke Une 1968. go­dine zaštićeno je kao hidro­loški spomenik prirode, navedeno je i u planu upra­vljanja područjem ekološke mreže doline Une Minista­rstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske za period od 2023. do 2032. godine.
Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma, o gradnji na izvoru Une je istakla kako je ovo životno pitanje za naše ljude i da nećemo stajati po strani.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je saopćilo da je odmah nakon saznanja o izgradnji mini hidroelektrane u blizini samog vrela rijeke Une na području Republike Hrvatske, kontaktiralo Nacio­nalni park „Una“. Iz Naciona­lnog parka su alarmirali i nadležna kantonalna ministarstva, kao i inspekcije. Nakon intervencije i akta Federalnog ministarstva oko­liša i turizma od 15. jula 2024. godine, inspekcijski nadzor su već 16. jula izvršili kantonalni inspektor za zašitu oko­liša i građevinsko urbanistički inspektor, uz koordinaciju osoblja NP „Una“, te su ko­nstatirali da nisu uočene nika­kve promjene u boji vodotoka Une prije i poslije ušća Krke.  
Mi smo odmah po saznanju da se u području vrela rijeke Une u Donjoj Suvaji, općina Gračac, u Republici Hrvatskoj, a u kontaktnoj zoni sa NP „Una“, odvijaju građevinski radovi na izgradnji mini hidroelektrane, reagovali prema drža­vnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Oni su hitno, putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, proslijedili dokumentaciju vlastima Republike Hrvatske i čeka se odgovor. Hrvatska strana je očito, namjerno ili ne, propustila provesti postupak procjene uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, što im je obaveza u ovom slučaju. Naime, bilo kakvi radovi na ovom izvoru podra­zumijevaju izradu Strateške procjene uticaja na okoliš u skladu s Konvencijom o procjeni uticaja na okoliš u preko­graničnom kontekstu (Espoo konvencija), istakla je federalna ministrica okoliša i turi­zma Nasiha Pozder. 
Također, iz Ministarstva navode da Konvencija o vodama, koja je usvojena 1992. godine u Helsinkiju, a koju je ratificirala Bosna i He­rcegovina, kao i zemlje EU, među njima i Hrvatska, propi­suje nacionalne mjere i među­narodnu saradnju u po­dručju ekološkog upravlja­nja i zaštite prekograničnih površinskih i podzemnih voda.

Na potezu vlasti Hrvatske
Vlasti Hrvatske moraju reagirati kako bi se poštivala Helsinška konvencija o vo­da­ma, a posebno i Konve­ncija o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, kao i drugi međunarodni pro­pisi u ovoj oblasti, jer se mora štiti Una i njen vodotok i ekosistem koji su proglašeni Na­cio­nalnim parkom u Bosni i Hercegovini, ističu iz Federa­lnog ministarstva.
Dodaju da su informi­sani da je i zastupnik u Za­stupničkom domu Parlame­ntarne skupštine BiH Jasmin Emrić postavio pitanje u Parlamentarnoj skupštini BiH o ovoj problematici.
Učinit ću sve s naše strane da zaštitimo Unu, njen vodotok i ekosistem. Vrlo aktivno i glasno za zaštitu Une uključili su se građani, nevladine organizacije i aktivisti i smatram ovo zajedničkom borbom. Hrva­tska, kao zemlja EU, mora poštovati među­narodne konvencije, a vlasti Bosne i Herce­govine na sve načine moraju alarmirati vlast u Hrvatskoj, kao i EU. Ovo je životno pitanje za naše ljude i nećemo stajati po strani, ističe mini­strica Pozder.
Alen Zulić, v.d., dire­ktora Nacionalnog parka Una također naglašava kako je frapantno to što se radi na izvoru Une.

Bager je već u koritu. Učinit ćemo sve da sprije­čimo gradnju. Uprava NP „Una“ i građani Bihaća su odlučni u namjeri da spriječe izgradnju hidrocentrale na izvoru rijeke Une u mjestu Donja Suvaja u R Hrvatskoj. Borba traje od prvog dana kada su se bageri pojavili, a ovim zajedničkim protestom građana Bihaać i Donje Su­vaje poručujemo „Ne damo Unu“. Okupljeni na mirnom protestu su zajedno digli glas protiv ekocida, nelegalnih aktivnosti i planirane gradnje. Ono što smo mogli vidjeti jeste krajnji ekocid na stotinjak metara od izvora Une, bager se nalazio na mjestu gdje se nekada nalazio jedan mali slap i štete koje su već učinjene su nepopravljive. Naš je cilj da uradimo sve da ono što se do sad uradilo ne bude gore. Potpuno je neja­sno da je Hrvatska, koja je potpisnik svih mogućih akata, pogotovo ulaskom u zakonodavstvo Evropske unije, gdje su sve intencije usmjere­ne na zaštitu prirode, dozvolila ovakvo nešto, naglasio je Zulić.
Unsko-sanski kanton je najveći korisnik rijeke Une koja prolazi kroz Marti­nbrod, Bihać, Bosansku Krupu i ide dalje u Bosanski Novi, a ako tome dodamo i problem Trgo­vske gore i probleme sa izgradnjom odlagališta radi­oa­­ktivnog otpada i ovo što se dešava na samom izvorištu rijeke Une, je vrlo indika­tivno i učinit ćemo sve da to spriječimo, poručio je Zulić.

Oglasili se i “Unski smaragdi”
Amarildo Mulić, predsjednik Društva za stvaranje kulture čuvanja i zaštite rijeke Une “Unski smara­gdi”, čovjek koji je usposta­vio i vodio proces uspostave, zaštite i razvoja Nacionalnog parka “Una” u periodu od 2011 – maja 2024. godine, predsjednik UO Asocijacije Zaštićenih područja„Parkovi Dinarida“ sa sjedištem u Podgorici, učestvovao je u mirnim protestima protiv izgradnje hidroelektrane u mjestu Donja Suvaja, u samoj bilizini izvora rijeke Une, te zajedno sa svojim sugrađa­nima i susjedima iz RH potpisao peticiju i poslao jasnu poruku u ime „Unskih sma­ragda“ i svoje lično ime.
Rijeke su javno dobro i one pripadaju svim ljudima – Sloboda za Unu, sloboda za sve rijeke i sloboda za ljude, poručio je Mulić.

N. Piralić

Tekst i fotografije objavljene u okviru projekta “EKO KRAJINA” koji se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona.

Objavio: usn krajina

Kanton Treći