usnkrajina: 06-10-2026 | 12:52

ALARMANTNI PODACI O UVOZU MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA: Vlast pasivna i bez adekvatnih mjera zaštite

Prema podacima Porezne uprave za indirektno oporezivanje Bosna i Hercegovina je u prvih osam mjeseci ove godine uvezla 33,3 miliona kg mlijeka i mliječnih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 159,7 miliona KM.
U istom periodu domaći proizvođači su izvezli 48,5 miliona kg mliječnih proizvoda vrijednih 95,8 miliona KM. Činjenica je da Bosna i Hercegovina ima značajan izvoz mliječnih proizvoda, ali istovremeno i mnogo veću vrijednost uvoza.

Obaranje cijene otkupa mlijeka
Podaci o uvozu su objavljeni baš u vrijeme kada domaći proizvođači mlijeka upozoravaju na sve teži položaj domaćih farmi. Mljekari mjesecima unazad ukazuju na smanjenje otkupa, pad otkupnih cijena i problem viškova mlijeka u mljekarama, dok pojedini farmeri zatvaraju proizvodnju u potpunosti.

Farmeri iz Federacije BiH su u februaru ove godine tražili hitnu reakciju vlasti zbog problema s otkupom, ističući da se količine koje mljekare preuzimaju smanjuju, dok se cijena otkupljenog mlijeka obara. Upozorili su i na sve veće viškove mlijeka u skladištima što skupa s problemima izvoza dovodi domaću proizvodnju u pitanje.
Unatoč svemu navedenom na bh. tržište uvezene su velike količine mliječnih proizvoda. Domaći proizvođači su upozorili na sve probleme, ali vlast nije učinila ništa da ih zaštiti.

Na problem gašenja farmi ukazivano je i u Republici Srpskoj. Problem dodatno pogoršava uvoz mliječnih proizvoda po cijenama s kojima domaći farmeri teško mogu biti konkurentni na tržištu. Od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH hitno je traženo pokretanje postupka za uvođenje zaštitnih mjera, uključujući prelevmane i carinske kvote na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.

Najgore od svega što se dešava je smanjenje broja farmi što će dugoročno značiti i smanjenje domaće proizvodnje sirovog mlijeka.
Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa Unsko-sanskog kantona, ističe da su otkupne cijene sirovog mlijeka u F BiH smanjene za više od 25 posto, reduciranim otkupom. Jedan od razloga je nezaštićena poljoprivredna proizvodnja i neposluh nadležnih, što je učinilo da domaći proizvođači na tržištu više nisu konkurentni.

Jedino rješenje jeste hitno poduzimanje mjera zaštite domaće proizvodnje uvođenjem carina i poreza na uvoz. Također, potrebno je prilagoditi pograme i pravilnike za proizvodnju hrane potrebama domaćih poljoprivrednih proizvođača, a ne prema pravilima i zahtjevima EU. Ovo je tržište BiH i koliko god mi poricali, ili priznali, ne možemo se orjentirati u tom segmentu prema tržištu EU. Stoga je neophodno strategije o poljoprivredi uraditi prema trenutnom stanju u ovoj oblasti, prema našim ponudama i potrebama. Naši političari ciljano usklađuju programe, pravilnike i strategiju prema EU kako bi što veći broj poljoprivrednih proizvođača odustao od proizvodnje a oni otvorili vrata uvozu. Nažalost, ističe Veladžić.

Farmeri, odnosno proizvođači mlijeka sa našeg kantona, proizvode više od 30 posto mlijeka u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Trenutno, kako pokazuju statistike, dolazi do pada proizvodnje. Razlozi su, kako je već navedeno, višestruki. Između ostalog, poskupljenje goriva, maziva, sjemenskog materijala u vrijeme proljetne sjetve. U isto vrijeme je došlo do naglog smanjenja otkupne cijene mlijeka na što aktualne vlasti nisu reagirale pravovremeno iako su ih domaći proizvođači upozoravali u više navrata, slali dopise i urgencije za hitno poduzimanje adekvatnih mjera kako bi se situacija dovela pod kontrolu.

BiH bi mogla postati još ovisnija o uvozu

Obećali su nam 2,5 miliona litara dizel goriva za proljetnu sjetvu koje nije isporučeno ni do danas. Imamo informaciju da je Vlada Federacije BiH povukla tu odluku, što znači da bi mogli biti prepušteni sami sebi i u predstojećoj jesenjoj sjetvi. Pored svih ovih ignoriranja od strane države, pogodila nas je i elementarna nepogoda, suša, gdje je rod kukuruza za zrno i silažu prepolovljen i vidno uništen, što količinski, što kvalitetom. Jedino što nam preostaje jeste da prodamo stoku, obzirom da ide zimski period predviđen za klanje i sušenje mesa i mesnih prerađevina. U narednom periodu sigurno će doći do realizacije naših slutnji i upozorenja iz prethodnog perioda, a to znači da nam slijedi pad proizvodnje i mlijeka i mesa. Bićemo prinuđeni kupovati konzervirano mlijeko, prepakirano više puta, sa kojeg su obrani svi korisni nutrijenti potrebni za zdravu ishranu, naglašava Veladžić.

Otkupna cijena mlijeka, kako smo pomenuli, u 2026., u odnosu na godinu ranije, je pala za 25 posto, dok su repromaterijal za sjetvu i koncentrati poskupjeli za cca 30 posto. Domaći proizvođači su odranije iznijeli niz zahtjeva od kojih neće odustati. U prvom redu od Vlade Federacije BiH traže da ozbiljno shvati stanje u poljoprivredi, da domaće proizvođače tretira kako zaslužuju a to znači kao proizvođače glavnog i neophodnog resursa života, tj. hrane, jer oni su ti koji proizvode žitarice, mlijeko, meso i ostale poljoprivredne kulture za koje postoje svakodnevne potrebe stanovništva. Traže da se izdvajaju dodatna sredstva za opstanak ove privredne grane, mimo redovnih za poljoprivredu u ovakvim periodima kriza i elementarnih nepogoda kao što je to bilo ove godine. Od Vlade F BiH traže da programe i pravilnike prilagode proizvođačima i uslovima u kojim se privređuje a ne prema, tamo nekim, postulatima u EU, od koje smo, kako naglašava Veladžić, u ovom segmentu udaljeni čitavo jedno stoljeće.

Naš je zahtjev i da se povećaju izdvajanja za proizvodnju, modernizaciju i mehanizaciju radi opstanka na gazdinstvima, što sada imamo kao posljedicu lošeg odnosa vlasti prema domaćim proizvođačima. Na terenu imamo smanjenje proizvodnje, zatvaranje obrta i malih gazdinstava, što uzima maha i kod većih proizvođača, koji uveliko smanjuju brojnost stoke. Kada sve sagledamo, u jednoj godini imamo povećanje cijena goriva, stočne hrane, nezapamćenu sušu a time i upitnu nabavku stočne hrane. S druge strane su niske cijene proizvoda na tržištu koje je prezasićeno s uvoznim proizvodima. Posljedice po domaću proizvodnju su neminovne jer se već uveliko kasni sa donošenjem protumjera za ublažavanje krize koja je zahvatila poljoprivredu. Unsko-sanski kanton je u protekloj godini proizveo 45 miliona litara mlijeka a već sada je izvjesno da u ovoj godini će te količine biti značajno smanjene, ističe Veladžić.

Država ima određene mehanizme podrške samo ih treba primijeniti. Mljekari traže šire mjere i zaštitu domaćeg tržišta, dok nadležni trebaju procijeniti kako uskladiti interese proizvođača, prerađivača i potrošača. Brojke o uvozu pokazuju veličinu tržišta, ali upozorenja farmera pokazuju i drugu stranu priče. Ako zbog niskih cijena otkupa mlijeka, slabijeg plasmana i povećanih troškova proizvodnje budu primorani smanjivati broj muznih grla ili ugasiti farme, Bosna i Hercegovina bi mogla postati još ovisnija o uvozu.

N. Piralić