BOSANAC NA ČELU GLOBALNOG TREZORA SJEMENA: Fuad Gaši vodi „Trezor sudnjeg dana“ u njemu se čuva više od 1,4 miliona uzoraka sjemena

Fuad Gaši, profesor iz BiH, od juna 2026. koordinira Globalnim trezorom sjemena na Svalbardu, gdje se čuva više od 1,4 miliona uzoraka.

Profesor genetike i oplemenjivanja biljaka Fuad Gaši, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, od juna 2026. godine obavlja funkciju koordinatora Globalnog trezora sjemena na norveškom arktičkom arhipelagu Svalbard. Riječ je o jednoj od najvažnijih svjetskih institucija za očuvanje genetske raznolikosti poljoprivrednih kultura.

Globalni trezor sjemena na Svalbardu često se naziva „Trezorom sudnjeg dana“ ili „Trezorom kraja svijeta“. Ipak, Fuad Gaši na ovu neobičnu instituciju gleda prije svega kao na svojevrsnu riznicu znanja i genetske raznolikosti koju je čovječanstvo stvaralo hiljadama godina.

„Čuvamo historiju poljoprivrede“, kazao je Gaši u razgovoru za španski El País.

Gaši je rođen u Bosni i Hercegovini, a tokom agresije devedesetih godina izbjegao je u Švedsku. Nakon toga se vratio u domovinu, gdje je studirao poljoprivredne nauke i genetiku, a kasnije postao profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

Interes za banke sjemena razvio je još tokom studija. Uključio se u aktivnosti povezane s projektom SEEDnet, regionalnom mrežom usmjerenom na razvoj i očuvanje biljnih genetskih resursa u zemljama jugoistočne Evrope.

Prva banka biljnih gena u BiH

Godine 2008. Gaši je pokrenuo prvu banku biljnih gena u Bosni i Hercegovini. Njena je svrha bila očuvanje različitih sorti biljaka i njihovog genetskog materijala.

Tokom pandemije koronavirusa banka se suočila s finansijskim poteškoćama. Tadašnji koordinator Globalnog trezora sjemena na Svalbardu Åsmund Asdal savjetovao je Gašiju da duplikate sjemena iz sarajevske banke pošalje u međunarodni sistem zaštite biljnih genetskih resursa. Dio materijala tako je stigao i do Svalbarda.

Gaši tada nije mogao znati da će nekoliko godina kasnije upravo on preuzeti funkciju koju je obavljao Asdal.

Danas se u Globalnom trezoru sjemena na Svalbardu čuva više od 1,4 miliona uzoraka sjemena. Trezor ima tri skladišne komore, od kojih svaka ima kapacitet od oko 1,5 miliona uzoraka.

Njegova uloga nije da bude klasična banka sjemena. Naprotiv, Svalbard služi kao sigurnosna rezerva za nacionalne i međunarodne banke gena širom svijeta.

„Mi smo poput crne kutije“

Gaši objašnjava da se sjeme u trezoru ne koristi za svakodnevno uzgajanje biljaka. Uzorci se čuvaju kao svojevrsna sigurnosna kopija materijala koji se već nalazi u drugim bankama gena.

„Mi smo poput crne kutije. Sjeme ne diramo, samo ga skladištimo na temperaturi od -18 stepeni Celzijusa, što mu omogućava izuzetno dug vijek trajanja“, objasnio je Gaši.

Za održavanje i provjeru klijavosti odgovorne su banke sjemena koje su materijal dostavile. One po potrebi uzgajaju biljke i provjeravaju njihovu vitalnost.

Takav sistem omogućava da se genetski materijal različitih biljnih vrsta sačuva čak i u slučaju da izvorna banka sjemena bude oštećena ili izgubi dio svoje zbirke.

Zašto je raznolikost sjemena važna?

Prema Gašiju, očuvanje genetske raznolikosti ima direktnu vezu s budućnošću proizvodnje hrane.

Što je veća raznolikost biljnih genetskih resursa, to je veći izbor materijala koji se može koristiti za razvoj novih sorti prilagođenih promijenjenim uslovima proizvodnje.

To je posebno važno u vremenu klimatskih promjena, kada se poljoprivreda suočava s novim temperaturama, sušama, bolestima i drugim pritiscima.

Gaši je o tim pitanjima govorio i na 8. ftalks Food Summitu u Valenciji, gdje su se okupili stručnjaci, kompanije, investitori i predstavnici startupa koji se bave budućnošću proizvodnje hrane.

Prvi ulazak u trezor tek u junu

Iako je još 2024. godine posjetio Svalbard kako bi predao sjeme iz sarajevske banke gena, Gaši je tada trezor mogao vidjeti samo izvana.

Unutrašnjost je prvi put vidio tek nakon što je u junu ove godine preuzeo novu funkciju. Ulazak je strogo ograničen i moguć je samo kada za to postoji konkretan razlog.

Poseban utisak na njega ostavio je proces unošenja i skladištenja kutija sa sjemenom.

Vrata trezora ne otvaraju se često, a skladištenje novih uzoraka obavlja se u unaprijed određenim terminima. Kada se tome dodaju lokacija duboko u planini, arktičko okruženje i činjenica da se unutra čuva genetski materijal koji je rezultat hiljada godina poljoprivrednog razvoja, iskustvo je, kaže Gaši, teško opisati.

„Ako na trenutak zastanete i razmislite o tome šta radite, o tom sjemenu koje je rezultat pažljive selekcije i generacija poljoprivrednika koji to rade već hiljadama godina – ili o tome da se nalazite ispod planine, sasvim blizu Sjevernog pola – sve je to zaista impresivno“, kazao je.

Posao koji je došao gotovo slučajno

Gaši je prije dvije godine uzeo odsustvo s profesorske pozicije i odlučio napraviti profesionalni zaokret. Zaposlio se u kompaniji Novo Nordisk, gdje je radio na projektima povezanim sa sirovinama koje se koriste u medicini.

Prema njegovim riječima, bio je zadovoljan tim poslom, ali mu je tadašnji koordinator Svalbard Global Seed Vaulta Åsmund Asdal saopćio da odlazi u penziju.

Asdal je na toj funkciji proveo 12 godina. Gaši se zainteresovao za mogućnost da preuzme njegov posao, a nakon odabira uslijedio je prelazak na novu funkciju.

„Najzanimljivija stvar u vezi s ovim poslom jeste to koliko je raznolik. Svake sedmice dodajem nešto novo na svoj spisak. Još uvijek učim, ali već sam upravljao bankom gena prije nego što sam preuzeo vodstvo nad Svalbardom“, rekao je Gaši.

Globalnim trezorom sjemena upravlja se kroz saradnju norveškog Ministarstva poljoprivrede i hrane, Globalnog fonda za raznolikost usjeva i Nordijskog centra za genetičke resurse (NordGen).

Gaši kaže da mu činjenica da je svog prethodnika poznavao dvije decenije olakšava prelazak na novu funkciju.

Za Bosnu i Hercegovinu njegovo imenovanje ima i dodatnu simboliku. Čovjek koji je prije gotovo dvije decenije radio na uspostavljanju banke biljnih gena u svojoj zemlji danas se nalazi na čelu jednog od ključnih međunarodnih sistema za dugoročno očuvanje tog istog genetskog naslijeđa.

Globalni trezor sjemena na Svalbardu danas čuva više od 1,4 miliona uzoraka, a kapacitet njegovih skladišnih komora omogućava da se ta zbirka i dalje povećava.

Za Gašija, međutim, nije riječ samo o brojevima.

Riječ je o sačuvanom materijalu iz prošlosti koji bi jednog dana mogao biti važan za proizvodnju hrane u potpuno drugačijim uslovima.

„Čuvamo historiju poljoprivrede“, poručio je Gaši.

Fuad Gaši Svalbard