DEMOGRAFSKA KRIZA U SJENI PENZIJA: Na jednog penzionera u BiH uskoro samo jedan radnik; Projekcije i gore ako se ne poduzmu sistemske mjere

U Bosni i Hercegovini, sistem penzionog osiguranja suočava se s ozbiljnim demografskim i finansijskim pritiscima. Na jednog penzionera u zemlji uskoro dolazi tek jedan radno aktivni osiguranik, što ukazuje na duboku neravnotežu koja prijeti stabilnosti fondova i sigurnosti budućih penzionera.

Zabrinjavajući trendovi

Prema dostupnim podacima, odnos broja radnika prema penzionerima je od 1991. godine, kada je iznosio 2,4:1, drastično opao na 1,7:1 do 2013. godine. Projekcije za 2024. godinu ukazuju da taj broj iznosi svega 1,3:1, što znači da sistem sve teže izdržava opterećenje koje nosi.

Osim demografskih problema, sistemski pritisci dolaze i zbog slabog obuhvata doprinosima – u Federaciji BiH tek 32% radno sposobnog stanovništva uplaćuje doprinose za PIO/MIO, dok je u Republici Srpskoj taj procenat nešto veći, oko 41%.

“Imamo ogroman broj korisnika penzija, a mali broj onih koji redovno uplaćuju doprinose. Sistem se sve više oslanja na budžetska dotiranja”, kazao je izvor iz federalnog PIO fonda.

FBiH i RS – slični problemi, različite nijanse

U Federaciji BiH sistemski zavisnički odnos (penzioneri/osiguranici) iznosi približno 0,75. U Republici Srpskoj je sličan – oko 0,73. U praksi to znači da svaki drugi radnik gotovo izdržava jednog penzionera.

Osim toga, značajan broj penzija u oba entiteta čine porodične i invalidske penzije, od kojih mnoge potiču iz ratnog perioda, dodatno opterećujući fondove.

“Ukoliko se nastavi ovakav trend, penzioni sistem može postati neodrživ već u narednoj deceniji”, upozorava stručnjak za javne finansije iz Banja Luke.

Rješenja koja izostaju

Reforme penzionog sistema najavljivane su više puta, ali bez konkretnog pomaka. Dok zemlje regiona uvode sistemske digitalizacije, povećanje obuhvata i podizanje donje granice za penzionisanje, BiH još uvijek kaska.

U međuvremenu, mladi i radno sposobni napuštaju zemlju, dodatno smanjujući bazu osiguranika.

---

Zaključak: Država ulazi u kritičnu fazu demografske tranzicije. Ako se hitno ne poduzmu reforme penzionog sistema i radnog zakonodavstva, zemlja bi mogla zaći u spiralu iz koje će se teško izvući bez spoljne finansijske pomoći ili radikalnih mjera.

🎯 PREPORUKE MMF‑a ZA PENZIONI SISTEM BIH

1. Reforma sistema za održivu budućnost

• MMF ističe da se oba entiteta (FBiH i RS) suočavaju s rastućim fiskalnim pritiscima—penzije su jedna od najbrže rastućih stavki javne potrošnje, na nivoima od 9‑10 % BDP‑a u 2009. godini
• Preporučuje se cjelovita reforma sistema, uključujući smanjenje broja privilegovanih i ratnih penzija, reformu formula za obračun penzija i jačanje kontrole sistemskog zavisničkog odnosa (penzioneri/osiguranici).

2. Povećanje pokrivenosti doprinosa

• Naglašava se hitnost mjera koje bi povećale udio radno sposobnih koji stvarno uplaćuju doprinose — odnosno formalizacija rada i suzbijanje grey ekonomije.
• MMF posebno upozorava da podizanje stopa doprinosa kod slabog obuhvata doprinosima može dodatno obeshrabriti formalno zapošljavanje.

3. Podizanje granice za penzionisanje

• Kao odgovor na starenje stanovništva, reforme iz 2013. predviđaju postupno povećanje starosne granice za penzionisanje, posebno u RS, a zatim i FBiH. Cilj je zadržati ljude duže u radnoj snazi i povećati broj osiguranika.

4. Ograničavanje privilegovanih penzija

• MMF preporučuje striktno pooštravanje kriterija za privilegovane penzije, posebno vojne, ratne i invalidske, kako bi se smanjio pritisak na javne penzione fondove.

5. Poboljšanje budžetske discipline i kontrole

• U RS je usvojen novi Zakon o budžetu s kaznama za prekoračenje sredstava, dok FBiH treba dodatno ojačati nadzor nad potrošnjom na svim nivoima vlasti i javnim fondovima, uključujući PIO fond.

6. Transparentnost i tehnička pomoć

• Preporuke uključuju pružanje tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta unutar entitetskih ministarstava i fondova, te unapređenje fiskalne transparentnosti i tačnosti finansijskih izvještaja.

7. Fiskalne projekcije i budžetski utjecaj

• Prema proračunima iz 2010, ukoliko dođe do dodatnog pogoršanja sistemskog odnosa od 10 %, FBiH bi trebala povećati budžetska transfera s oko 1 % BDP‑a na cca 1,8 %, dok bi RS povećala transfer s 1,8 % na čak 4,4 % BDP‑a, što je dugoročno neodrživo.

Pripremio: O. Delić

Objavio: usn krajina

BiH