DOBRINJSKA BOLNICA JE BILA RATNO ČUDO: “U istom momentu smo znali biti zatrpani ranjenicima, po 10-20 ljudi odjednom”

Denis Muminović, predsjednik Udruženja Prva dobrinjska brigada, odlučio je ove godine organizovati obilježavanje 30. godišnjice osnivanja Dobrinjske brigade, koje je okupilo oko stotinu uposlenika Dobrinjske bolnice, pacijenata, prijatelja.

Dobrinja je na početku rata bila potpuno zatvorena, opkoljena i prepuštena stanovnicima ovog naselja. U prvim danima bi se samo najhrabriji usudili pokušati preći preko barikade koja je, kao i naselje, bila pod stalnom paljbom agresora. Međutim, za hrabre Dobrinjce ni metak, ni granata, ni bomba, ni četnički kazamati nisu bili prepreka, borili su se, prelazili barikade, branili. Želimir Vidović Keli 17. maja 1992. je posljednji Dobrinjac koji je uspio kao dobrovoljac između mnogobrojnih barikada i kroz kišu granata prevesti ranjenike u bolnicu Koševo.

Zločinac Arkan

Nažalost, na povratku je na jednoj od barikada zaustavljen, a potom i odveden u zloglasnu kasarnu u Nedžarićima, gdje ga je nakon mučenja likvidirao poznati zločinac Željko Ražnatović Arkan. To je bio signal da je na Dobrinji neophodno što prije formirati medicinsku ustanovu, jer je izlazak prema gradu bio potpuno presječen.

Prije 30 godina bolnica je primila prve pacijente i do kraja rata nikada nikome nije zatvorila vrata

– Dobrinja je bila jedno od najmlađih i najljepših naselja sa oko 12.000 stanova, tri osnovne škole, mladim stanovništvom, školovanim ljudima, potencijalom koje je Sarajevo trebalo. Jedini nedostatak u toj organizacijskoj šemi je bio nedostatak zdravstvene ustanove. Zahvaljujući dr. Jusufu Hadžiru, koji se zatekao na Dobrinji, ali i Fudi Babiću iz Civilne zaštite koji je učinio sve da se bolnica pripremi u građevinskom smislu, uspjeli smo. Prije 30 godina bolnica je primila prve pacijente i do kraja rata nikada nikome nije zatvorila vrata. Bolnica se velikom brzinom opremala. Iz kuća smo donosili ležajeve, deke i čaršafe. Nabavili smo aparate i lijekove i imali sve što zahtijeva veliki sistem, prisjeća se ratni komandant Dobrinjske brigade Ismet Hadžić Mutevelija i naglašava da je sve funkcionisalo besprijekorno jer su svi imali jedan cilj, odbraniti Dobrinju i sačuvati što više života.

Dr. Jusuf Hadžir, specijalista traumatologije, bio je stub Dobrinjske bolnice. Njegovo znanje, želja, požrtvovanost, vještine i danas su misterija za brojne ljekare.

– Stvaranje bolnice je bilo čudo. Nismo imali nikakvih uslova, kadar, instrumente, aparate. Jedino smo imali želju i znanje. Nisam mogao gledati da ljudi pate. Uspio sam se povezati sa generalom Ismetom Hadžićem i otvorili smo ambulantu. Već prvi dan pomoć je potražilo 10 ljudi. Od toga dana nije bilo predaha. Vrlo brzo nam se pridružio i dr. Zlatko Kravić. Proširili smo prostor na dva operaciona bloka, laboratoriju, gipsaonu, sterilizaciju, rtg kabinet, vešeraj, pa smo poslije otvorili i kabinet za fizikalnu medicinu i stomatološku ambulantu. Na Dobrinji je bilo mnogo masovnih stradanja. U istom momentu bismo znali biti zatrpani ranjenicima, po 10-20 ljudi odjednom. Više od 100 ljudi je prošlo kroz Dobrinjsku bolnicu, tehničkog osoblja, sestara, tehničara, doktora. I sami smo preživljavali ranjavanja, ali nismo odustajali. Organizacija je bila vrhunska i zato nije zabilježen nijedan incident. Pored intervencija zbog ranjavanja, imali smo i upale slijepog crijeva, operacije žuči i porode. Sva stanja smo rješavali, osim baš izuzetno teških, jer na početku nismo imali riješenu transfuziju krvi kada smo na sve načine pokušavali transportovati ranjenika do Opće bolnice ili KCUS-a. Hiljadama stanovnika je spašen život u Dobrinjskoj bolnici, kaže dr. Hadžir.

Zahvalnice

Denis Muminović, predsjednik Udruženja Prva dobrinjska brigada, odlučio je ove godine organizovati obilježavanje 30. godišnjice osnivanja Dobrinjske brigade, koje je okupilo oko stotinu uposlenika Dobrinjske bolnice, pacijenata, prijatelja.

– Oni su veliki heroji proteklog rata i mi smo smatrali kako su nepravedno zapostavljeni i gurnuti u drugi plan. Zato smo organizovali ovo druženje i za njih 100 pripremili zahvalnice. Okupljanje je bilo ispred centralnog spomen-obilježja na Dobrinji, gdje je izveden prigodan program, rekao je Muminović, navodi Oslobođenje.

Objavio: usn krajina

Federacija Kronike