GAZA NAKON RATA: Milioni tona ruševina kriju oko 10.000 nastradalih Palestinaca, uspomene ali i neeksplodirane bombe

Iz razmjere porušenosti Gaze može se zaključiti namjera izraelskih vlasti za totalnim uništenjm svakog oblika života palestinskog naroda na tom prostoru.

Uklanjanje ratnih ruševina iz Gaze moglo bi potrajati najmanje sedam do deset godina i koštati milijarde dolara. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, riječ je o jednoj od najvećih operacija uklanjanja građevinskog otpada u modernoj historiji.

O razmjerama problema u reportaži iz Gaze za The Guardian piše novinarka Seham Tantesh.

Jedan dio ceste u naselju Tel al-Hawa u gradu Gazi radnici su čistili cijeli dan. Kada je posao završen, Ahmed Alyan, inženjer Ujedinjenih naroda koji radi u timu Svjetskog programa za hranu (WFP), ostao je okružen golemim količinama ruševina.

Rad na čišćenju usporedio je s pokušajem da se kašikom isprazni more.

Alyanov tim radio je na Bejrut ulici, nekadašnjoj prometnoj saobraćajnici uz koju su se nalazile prodavnice, kancelarije i stambene zgrade. Danas je gotovo prazna.

Put su zatvorile gomile betona, kamenja i ostataka uništenih objekata. U blizini se nalazi i nagnuta višespratnica čiji su betonski temelji oštećeni, dok raseljene porodice i dalje borave u njoj. Na pojedinim mjestima kanalizacija izlazi na površinu jer je sistem odvodnje oštećen i zatrpan nakon bombardiranja.

61 milion tona ruševina

Prema podacima UN-a, u Gazi se nalazi oko 61 milion tona ruševinskog materijala.

Jaco Cilliers, specijalni predstavnik Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) za Palestinu, naveo je da je riječ o količini približno 20 puta većoj od količine ruševina nastalih u svim ratovima širom svijeta tokom prethodnih 18 godina.

Posao je dodatno otežan činjenicom da se ruševine ne sastoje samo od betona i građevinskog materijala. U njima se nalaze ljudski ostaci, ali i neeksplodirana ubojna sredstva.

Do sada je očišćeno oko 580 kilometara cesta, čime je omogućen prolazak kamiona s pomoći, ekipa za pružanje pomoći i stanovništva.

Ipak, razmjeri urađenog posla zasad su mali u odnosu na ukupne potrebe. Nakon više od dvije godine rada uklonjeno je približno 907.000 tona ruševina, dok je više od 300.000 tona reciklirano i ponovo iskorišteno. To je svega oko 1,5 posto ukupne količine.

Nedostatak mehanizacije dodatno usporava posao

Dodatni problem predstavlja ograničen ulazak potrebne opreme u Gazu. Izraelske vlasti, navodi The Guardian, ograničavaju unos različite opreme uz obrazloženje da bi se gotovo svaki oblik pomoći koji nije hrana ili lijek mogao smatrati robom „dvostruke namjene“, odnosno opremom koja bi potencijalno mogla koristiti Hamasu.

Zbog toga se ekipe na terenu moraju oslanjati na ono što već postoji u Gazi.

U početku je WFP uglavnom uklanjao ruševine s cesta i pomjerao ih uz rubove kako bi se napravio prolaz za kamione. Međutim, količina otpada bila je toliko velika da je posao ubrzo prerastao prvobitni plan. Dodatno ga je otežavalo i bombardiranje koje je nastavljeno tokom gotovo godinu dana dugog primirja, pa su neke saobraćajnice morale biti ponovo čišćene.

UNDP trenutno upravlja s pet lokacija za drobljenje ruševina širom Gaze. Na njima se materijal prikupljen s cesta i oštećene infrastrukture obrađuje kako bi se mogao ponovo koristiti.

Ruševine se najprije sortiraju i iz njih se uklanjaju materijali poput metala i čeličnih šipki. Beton se zatim usitnjava, sve dok njegovi komadi ne budu veličine približne mramoru ili sitnom kamenu.

UNDP koristi ukupno sedam drobilica, a sve su se u Gazi nalazile i prije rata. Dvije od njih lokalni inženjeri uspjeli su obnoviti tokom protekle godine, koristeći modele i dijelove koji su im bili dostupni, jer novu mehanizaciju nije bilo moguće dopremiti.

Na jednoj od lokacija za drobljenje, u prostoru koji je ranije služio kao skladište UN-a, gomile građevinskog otpada zauzimaju gotovo cijelo dvorište. Kamioni prvo prolaze preko vage, a zatim istovaruju materijal.

Rad drobilica proizvodi stalnu buku, dok se prostorom širi velika količina prašine.

Ruševine ponovo završavaju na cestama i ispod šatora

Stanje postojeće mehanizacije predstavlja poseban problem. Većina opreme u Gazi ozbiljno je dotrajala, a kvarovi su česti zbog nedostatka rezervnih dijelova, motornog ulja i drugih sredstava potrebnih za održavanje i rad mašina.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je još u julu 2025. godine procijenjeno da je oko osam miliona tona ruševinskog materijala potencijalno opasno.

Zbog ograničenja u dopremanju građevinskog materijala, usitnjeni beton ipak se ponovo koristi za niz osnovnih potreba.

Najviše ga se koristi za popravku cesta i popunjavanje rupa, ali i za podizanje prostora ispod šatora i privremenih skloništa kako bi ljudi bili zaštićeni od kišnice i kanalizacije.

Nehal Abu Hassan iz WFP-a upozorava da se takav materijal kvalitetom ne može porediti s prirodnim materijalima koji se uobičajeno koriste za izgradnju cesta. Teži je za obradu i slabije kvalitete, ali, kako navodi, druge mogućnosti praktično nema.

Čišćenje ruševina mijenja svakodnevni život

Iako je riječ o ogromnom poslu, uklanjanje ruševina već ima vidljive posljedice za stanovnike.

Ibrahim Daradona, raseljeni stanovnik Jabaliye koji sada živi u području Tel al-Hawa, kaže da je nakon čišćenja cesta postala šira, smanjio se problem glodara i insekata, a automobili mogu lakše prolaziti.

Ruševine su, dodaje, predstavljale i opasnost za djecu koja se igraju u okolini.

U Gazi trenutno više od 2,1 milion raseljenih ljudi živi u šatorima i privremenim skloništima, dok teški humanitarni uslovi traju gotovo tri godine. Ruševine su u međuvremenu postale sastavni dio svakodnevnog okruženja u kojem ti ljudi žive.

Njihovo uklanjanje ima i ekonomski efekat. Čišćenjem prostora ispred oštećenih prodavnica i drugih poslovnih objekata stvaraju se uslovi za ponovno pokretanje lokalnih aktivnosti.

Prema Cilliersu, brojni vlasnici ponovo otvore svoje prodavnice u roku od približno 20 dana nakon što se uklone ruševine ispred njih.

Ispod ruševina nisu samo beton i kamen

Međutim, uklanjanje ostataka porušenih kuća ima i posebno osjetljivu dimenziju.

Za mnoge porodice ruševine nisu samo građevinski otpad. One predstavljaju njihove domove, živote i uspomene. Svaki metar materijala može skrivati nešto što se izvana ne vidi – uključujući i ljudske ostatke.

Prema procjenama koje navodi UNDP, pod ruševinama bi još moglo biti između 8.000 i 10.000 tijela.

UNDP zbog toga sarađuje s organizacijama poput Međunarodnog komiteta Crvenog križa kako bi se utvrdile lokacije na kojima bi se mogli nalaziti ljudski ostaci i kako bi se tim područjima dao prioritet tokom uklanjanja ruševina i operacija spašavanja.

U planu je i forenzički proces identifikacije posmrtnih ostataka, njihovo odgovarajuće zbrinjavanje, poštivanje vjerskih pravila ukopa te izdavanje potrebne dokumentacije i potvrda porodicama.

Neeksplodirane bombe dodatna prijetnja

Poseban rizik predstavljaju neeksplodirana ubojna sredstva koja se nalaze u ruševinama i na cestama.

Timovi UNDP-a i WFP-a prije početka čišćenja koordiniraju aktivnosti s UN-ovom službom za uklanjanje mina (UNMAS), britanskom organizacijom Halo Trust i drugim organizacijama kako bi se utvrdilo gdje bi se mogla nalaziti neeksplodirana sredstva i zaštitili radnici, ali i porodice koje se vraćaju u svoja naselja.

Zbog ograničenih kapaciteta, međutim, nije moguće deaktivirati i ukloniti sva pronađena eksplozivna sredstva. Timovi zato prvenstveno nastoje identificirati opasna područja i jasno ih označiti.

Opasnost ne predstavljaju samo eksplozivi. U ruševinama se može nalaziti i azbest, čija vlakna pri udisanju predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik.

Dodatnu opasnost čine djelimično urušene zgrade. Neke porodice vraćaju se u svoje domove vjerujući da su objekti sigurni, da bi se konstrukcije potom iznenada urušile. Zbog toga je procjena stabilnosti oštećenih objekata prije povratka stanovnika jedan od važnih elemenata oporavka.

Posao koji će trajati godinama

UNDP procjenjuje da će za uklanjanje najvećeg dijela ruševina biti potrebno najmanje sedam do deset godina.

Cilliers ističe da je rani oporavak Gaze spor i da organizacije pokušavaju uraditi koliko mogu uprkos ograničenjima u dopremanju opreme i usluga potrebnih za obnovu.

Razmjeri problema, međutim, ostaju ogromni: desetine miliona tona ruševina, hiljade mogućih žrtava koje se još uvijek nalaze pod njima, neeksplodirana sredstva, opasne materije i oštećena infrastruktura predstavljaju istovremeno humanitarni, sigurnosni, ekološki i infrastrukturni izazov.

Izvor: The Guardian / Seham Tantesh

Priredio: O. Delić

Gaza genocid u Gazi Izrael Palestina