INTERVJU, REDIGOVANA VERZIJA: DŽEVAD LIVAKOVIĆ, DIREKTOR K.U. CIVILNE ZAŠTITE: Timski pristup je ključ za bolju zaštitu od nesreća

“Ne možemo čekati nesreću da bismo reagirali – prevencija, organizacija i jaka lokalna struktura moraju biti prioritet.”

---

SVE JE VIŠE POPLAVA I POŽARA – KOLIKO SMO SPREMNI?

KRAJINA: Klimatske promjene sve češće izazivaju ekstremne vremenske nepogode. Kakva je situacija na području USK?

LIVAKOVIĆ: U posljednjih nekoliko godina suočavamo se s rekordnim vodostajima i dugotrajnim sušama. Bujične poplave, koje nastaju naglo i razarajuće, najopasnije su. Na takve situacije teško je pravovremeno reagirati. Lokalni nivo mora biti spreman prvi odgovoriti – općine i gradovi su na prvoj liniji.

---

JESU LI LOKALNE SLUŽBE DOVOLJNO OPREMLJENE?

KRAJINA: Ima li lokalni nivo dovoljno kadra i opreme za djelovanje?

LIVAKOVIĆ: Kantonalne službe su solidno opremljene, ali lokalne zajednice, posebno manje razvijene, i dalje zaostaju. Bosanski Petrovac, Ključ i Bužim su primjeri gdje nedostaju ljudi, oprema i timovi. Mi kao kantonalna uprava pokušavamo pomoći – dio opreme je već raspoređen po općinama, a kroz donatorska sredstva dodatno smo osnažili kapacitete.

---

ŠTA JE SA ZAŠTITOM OD POŽARA?

KRAJINA: Požari su također sve češći. Imamo li kapaciteta da ih suzbijemo?

LIVAKOVIĆ: Požari se događaju svake godine, a štete se mjere u milionima. Imamo Službu zaštite od šumskih požara i sarađujemo s Aeroklubom Bihać. Ipak, manjak vatrogasaca je problem – posebno u općinama s velikim šumskim površinama, poput Bosanskog Petrovca. Nema dovoljnog broja profesionalaca, a zakonski nismo u mogućnosti formirati ni stručne komisije bez adekvatno školovanih kadrova.

---

KOLIKA JE ULOGA DOBROVOLJNIH VATROGASNIH DRUŠTAVA?

KRAJINA: Koliko doprinose dobrovoljna vatrogasna društva?

LIVAKOVIĆ: Mnogo znače. Imamo ih 12 na području Kantona. Grad Bosanska Krupa i Velika Kladuša su primjeri dobre prakse. No, Ključ, Bužim i Bosanski Petrovac nemaju nijedno takvo društvo, a to je ozbiljan propust. Iz premija za osiguranje izdvajamo podršku i njima, ali budžeti lokalnih zajednica su ograničeni.

---

IMAMO LI DOVOLJNO SREDSTAVA?

KRAJINA: Jesu li budžetska izdvajanja za civilnu zaštitu dovoljna?

LIVAKOVIĆ: Nažalost, nisu. Prije 2020. godine nismo ni imali izdvajanja za lokalni nivo. Danas planiramo više od milion maraka, ali za ozbiljne intervencije to nije dovoljno. Recimo, jedno manje navalno vozilo košta preko pola miliona maraka – rijetko koja općina to može sufinansirati.

---

KASNI ISPLATA ŠTETA, PROBLEM S NELEGALNOM GRADNJOM

KRAJINA: Građani se žale na kašnjenja isplata šteta. Zašto to traje?

LIVAKOVIĆ: Pravo na naknadu imaju samo oni koji imaju legalne objekte. Bespravna gradnja nam je ogroman problem. U bihaćkom naselju Kralje su čak rušili nasip da bi gradili vikendice. Takvi ne mogu, niti smiju biti obeštećeni. Moramo biti jasni – ono što se može legalizirati, neka se legalizira, a ostalo ukloniti. To je jedini ispravan put.

---

SURADNJA S VIŠIM NIVOIMA – ŠTA NEDOSTAJE?

KRAJINA: Kako funkcioniše saradnja sa višim nivoima vlasti?

LIVAKOVIĆ: Imali smo vježbu s Ministarstvom sigurnosti BiH koja je pokazala koliko nam nedostaje kadra i koordinacije. Dvije općine nemaju ni operativca – građani nemaju kome da se jave kad nastupi nesreća. Često se preskaču standardne procedure i zaobilazi se kantonalni nivo, što stvara dodatni haos u lancu odlučivanja.

---

“Sistem zaštite i spašavanja ne smije biti zapostavljen. Ako želimo veći stepen sigurnosti, moramo svi — lokalni, kantonalni i državni nivo djelovati zajedno i na vrijeme.”

Razgovarala: N. Piralić

Objavio: usn krajina

Aktualnosti Kanton