MOLDAVIJA NA RASKRSNICI: Sandu i PAS odbranili proevropski kurs

Na parlamentarnim izborima u Moldaviji pobjedu je odnijela Stranka akcije i solidarnosti (PAS) predsjednice Maie Sandu. Prema preliminarnim rezultatima, osvojen je nešto više od 50 posto glasova, što toj stranci otvara put da i dalje samostalno kontroliše većinu u parlamentu. Time je, barem za sada, osigurano da Moldavija nastavi svoj kurs ka članstvu u Evropskoj uniji.

Glavni izazivač bio je proruski Patriotski blok bivšeg predsjednika Igora Dodona, koji je dobio oko četvrtine glasova. Dodon je tokom kampanje nastupao s porukama “tradicionalnih vrijednosti” i ikonografijom koja jasno podsjeća na sovjetsko nasljeđe. No, iako snažno oslonjen na nostalgiju i podršku Moskve, nije uspio ugroziti Sanduin PAS.

Izbori su održani u atmosferi ozbiljnih optužbi na račun Rusije. Vlasti u Kišinjevu govorile su o kupovini glasova, o lažnim vijestima koje su preplavile društvene mreže, te o kibernetičkim napadima usmjerenim na destabilizaciju zemlje. Posebno se pominjala aplikacija preko koje su birači bili plaćani za svoj glas, što se nazivalo “neviđenim hibridnim napadom”.

Rusiji naklonjene stranke ipak su ušle u parlament, ali u manjim procentima. Dijaspora, posebno ona u EU, tradicionalno je dala značajnu podršku proevropskom kursu, dok su građani iz separatističkog Pridnjestrovlja bili suočeni s preprekama da izađu na glasanje. Ova regija, u kojoj se i dalje nalaze ruski vojnici i arsenali, ostaje stalna tačka nestabilnosti.

Za Maiju Sandu, simbol otpora ruskom utjecaju, izborni rezultat je potvrda povjerenja građana. U zemlji koja je i dalje siromašna i zavisna od poljoprivrede, njen uspjeh pokazuje da je moguće graditi politički kapital na borbi protiv korupcije i na jasnom opredjeljenju ka Evropi.

“Ako naša demokratija ne može biti zaštićena, onda nijedna demokratija u Evropi nije sigurna,” upozorila je Sandu još ranije, svjesna da izbori nisu bili samo unutrašnja borba, već i poligon geopolitičkog nadmetanja.

Moldavija je mala država između Rumunije i Ukrajine, ali je zbog rata u susjedstvu njena geopolitička važnost naglo porasla. Kremlj, uprkos ekonomskim ograničenjima, nastoji održati utjecaj kroz mrežu lokalnih saveznika i kampanje dezinformacija. Upravo u tome se krije i važna paralela za Bosnu i Hercegovinu: i naša zemlja je, poput Moldavije, ranjiva na vanjske pritiske i pokušaje destabilizacije koji se najčešće odvijaju preko političkih partnera, finansijskih upliva i manipulacije javnim prostorom.

Ishod izbora u Kišinjevu stoga nadilazi granice Moldavije. On šalje poruku da se i male zemlje, unatoč pritiscima, mogu opredijeliti za stabilniji i sigurniji put, iako borba s vanjskim utjecajem nikada nije završena.

Objavio: usn krajina

Master Svijet Vijesti