REALNA SLIKA KANTONA BROJ 1: Demografski pad i ekonomske slabosti uz slabe naznake stabilizacije

Unsko-sanski kanton (USK) već duže vrijeme prolazi kroz složene demografske i ekonomske procese koji ga u velikoj mjeri razlikuju od prosjeka Federacije BiH, a čije posljedice očito ne brinu našu sveukupnu vlast. Ona je zauzeta samom sobom.

Demografija pokazuje kontinuiran pad: broj stanovnika smanjen je s približno 268 hiljada u 2019. na oko 261 hiljadu u 2023. godini. Istovremeno se bilježi starenje stanovništva – u sredini 2025. godine oko petina stanovnika (19,8%) bila je starija od 65 godina, dok je udio mladih do 14 godina iznosio svega 15,9%. To stvara dugoročne izazove za radnu snagu, zdravstveni sistem i lokalne budžete.

Na tržištu rada USK ima najnižu stopu zaposlenosti među kantonima Federacije BiH – tek oko petine radno sposobnog stanovništva je zaposleno. Ipak, ohrabrujuće je što je u 2023. zabilježen najveći pad registrovane nezaposlenosti u FBiH (–9,2%). Broj zaposlenih u 2023. iznosio je 38.385. Prosječna neto plata bila je 1.157 KM, a u junu 2025. dostigla je 1.444 KM, što je i dalje osjetno ispod federalnog prosjeka (1.577 KM). USK se tako svrstava u donju sredinu kantonalne ljestvice po visini primanja. Razlike je postojala i u pokazateljima prije izbijanja pandemije, dakle prije 2020.

Industrijska aktivnost u kantonu također zaostaje: indeks industrijske proizvodnje u junu 2025. bio je 97,0, dok je prosjek Federacije iznosio 103,1. Uprkos tome, vanjskotrgovinski pokazatelji su solidni – pokrivenost uvoza izvozom u prvoj polovini 2025. iznosila je 109,2%, čime je ostvaren suficit od oko 36,5 miliona KM. Već u 2023. bilježen je rast izvoza od oko 12% u odnosu na prethodnu godinu.

Investicije u stalna sredstva u 2023. procijenjene su na 241,4 miliona KM, što predstavlja važan indikator da određeni kapital ipak ulazi u kanton. Turizam je u poređenju s drugim sektorima i dalje skroman – u junu 2025. ostvareno je 13.766 noćenja.

Kada se svi podaci sagledaju zajedno, Unsko-sanski kanton je prostor koji pati od izrazitog demografskog slabljenja i ispodprosječnog ekonomskog standarda, ali istovremeno pokazuje znakove fiskalne i trgovinske stabilizacije. Izazovi u pogledu zapošljavanja i zadržavanja mladih ostaju najveći prioritet, dok bi rast izvoza i investicija mogli predstavljati oslonac za dugoročni oporavak.

Stanje nam je jednako gore, s tendencijom na lošije, a izmjenjuju se uvijek iste garniture političara, bez suštinske razlike među njima, osim što ih pratimo u njihovom procesu starenja s pripadajućim javnim funkcijama, s ponavljajućim “refrenom” kako su ostavili “uredno i stabilno, a zatekli loše s namjerom da ponovo urede”. Nevjerovatna je ta vrsta energije koju ulažu u smjenu dok ne ostvare zacrtano, a onda od te silne energije ne ostane ništa, osim želje za javnim točkovima novih kola, kupljenih našim novcem, kojima besciljno tumaraju bespućima Kantona broj 1, dok ih baš na točkovima “ne iznenadi” smjena.

U velikim javnim ustanovama “ista pravila igre” spuštaju na taj nivo gdje neminovno rade rokade direktora, tj. managera, koji ponavljaju identičnu “mantru” uposlenima. I tako ukrug, još od osnivanja Kantona broj 1.

---

Izvori:

• Federalni zavod za statistiku – Unsko-sanski kanton u brojkama 2024
• FZS – Procjena stanovništva po starosnoj dobi, stanje 30.06.2025
• FZS – Mjesečni statistički pregled po kantonima 8/25
• Federalni zavod za zapošljavanje (FZZPR) – Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2023

PRIPREMIO: Osman Delić

Objavio: usn krajina

Aktualnosti