usnkrajina: 12-02-2026 | 09:06
Jedna stvarna priča može poslužiti kao prikladan uvod u ovu temu. Uoči ratova na prostoru bivše države, na završnoj pokaznoj policijsko-taktičkoj vježbi na Slunjskim brdima, među brojnim instruktorima nalazio se i jedan, naizgled sasvim običan policajac. Pred pitomcima završnih razreda Srednje škole za unutrašnje poslove demonstrirao je vještine stečene u Specijalnoj jedinici MUP-a SRH. Impresivnih detalja bilo je mnogo, ali ono što su prisutni najviše zapamtili bila je njegova rečenica:
„Ne postoji obuka koja može pojedinca ili jedinicu u potpunosti pripremiti za situaciju iz stvarnog života.“
Ta misao, iako izrečena prije više od tri decenije, i danas ostaje suštinska.
Uprkos tome, prilična bura podigla se u javnosti nakon plasmana Specijalne jedinice za podršku Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova na takmičenju “UAE SWAT Challenge” u Dubaiju. Umjesto hladne analize činjenica, javni prostor ispunile su emotivne reakcije i površne interpretacije.
Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak oglasio se saopćenjem pokušavajući relativizirati percepciju (ne)uspjeha jedne od elitnih jedinica. Međutim, uz medijske istupe koji nerijetko više podsjećaju na dnevno-političke epizode nego na institucionalnu komunikaciju, izostala je ozbiljna stručna elaboracija rezultata.
Istovremeno su se pojavile poluinformacije i paušalne ocjene koje, umjesto da rasvijetle kontekst takmičenja i objektivne parametre uspjeha, dodatno zamagljuju sliku. Bez razumijevanja strukture samog takmičenja, metodologije bodovanja i intenziteta konkurencije, svaka rasprava ostaje na nivou dojma, a ne činjenica.
O samom formatu takmičenja dovoljno je navesti osnovne karakteristike. Riječ je o standardiziranom modelu koji uključuje simulaciju napada i intervencija, spašavanje talaca, izvlačenje ranjenih, visokorizične operacije u urbanim i vertikalnim prostorima te fizičko polje s preprekama — napredni oblik taktičkog poligona koji testira izdržljivost, agilnost i koordinaciju. Takav koncept prilagođen je upravo jedinicama tipa čiji naziv prozlazi iz akronima S.W.A.T. (Special Weapons and Tactics), čiji naziv obuhvata spektar specijalizovanog djelovanja.
U tom kontekstu važno je napomenuti da je specijalna jedinica iz entiteta Republika Srpska, koja je ostvarila 60. poziciju, tokom prethodne godine imala više praktičnih vježbi gotovo identičnih scenarijima u Dubaiju. Drugim riječima, dio priprema bio je usmjeren na zadatke koji su se u gotovo istom formatu pojavili na samom takmičenju. Takva specifična priprema može imati direktan uticaj na konačni rezultat.
Iako je koncept UAE SWAT Challengea dominantno zasnovan na vremenu kao ključnom kriteriju bodovanja — gdje sekunde odlučuju o plasmanu, a kaznene sekunde mogu poništiti tehničku preciznost — operativna vrijednost specijalne jedinice ne može se svesti isključivo na brzinu izvršenja zadatka. U realnim intervencijama, posebno u situacijama oslobađanja talaca ili visokorizičnih urbanih operacija, presudni faktori su procjena rizika, taktička disciplina, koordinacija i kontrolisana upotreba sile. Brzina jeste važna komponenta, ali bez pravilne procjene i stabilnog komandnog lanca može postati slabost, a ne prednost. Upravo zato rezultat ostvaren na takmičarskom poligonu ne predstavlja potpunu mjeru stvarne operativne sposobnosti jedne jedinice. Dokaz tome jeste i poredak gdje dominiraju specijalne jedinice iz Azije koje realno, na sreću, nemaju puno stvarnih situacija, za razliku od kolega sa zapada koji prilično često moraju reagovati u najtežim oblicima visokorizničnih operacija.
Takmičenje mjeri performans u kontrolisanim uslovima; stvarna intervencija mjeri sposobnost donošenja odluka u haosu.
Obuka specijalnih jedinica ovakvog ranga ne može i ne smije biti podređena unaprijed definisanom sportskom modelu. Njena primarna svrha jeste spremnost na situacije za koje ne postoji scenarij. Upravo zato uvježbavanje mora obuhvatati širok spektar operativnih mogućnosti, pri čemu se oslobađanje talaca i visokorizične urbane operacije smatraju najkompleksnijim oblicima djelovanja.
Na kraju, rezultati iz Dubaija mogu i trebaju biti orijentir u kojem pravcu ići. Jedan od njih je puno više uvježbavanja simulacije mogućih realnih situacija.
O. Delić