UZ DAN RIJEKE: Sedra – krhko srce Une

Nedavno objavljena scena šamaranja novinarke Nove tv, po ko zna koji put, u fokus je stavila surovost rada na terenu i izloženost novinara, a vjerovatno se niko ne pita zašto se naša Bišćanka tako žestoko usprotivila snimanju “privatne” parcele. U pitanju je čista pohlepa i bjesomočno iskorištavanje rijeke Une, s one strane granice. S naše strane stanje je vjerovatno i gore. Ko zna kako bi se Danka provela da je zaglibila niz kanjon, prema Lohovu….

Na Dan rijeke Une, 17. maj, pažnju zaslužuje upravo ono što ovu krajišku ljepoticu čini jedinstvenom u svijetu: sedrene barijere. Te prirodne tvorevine nisu samo estetski ukras slapova poput Štrbačkog buka ili Martin Broda – one su živo tkivo rijeke, rezultat stoljetnog taloženja minerala, djelovanja mahovina, algi i mikroorganizama.

Formiranje samo jednog centimetra sedre traje u prosjeku oko godinu dana, a često i više. Ta činjenica najbolje govori o krhkosti i sporosti ovog procesa, nasuprot brzini kojom čovjek može uzrokovati njihovo uništenje. A uništenje zasigurno neće biti spriječeno dok nam je ekološka svijest na nivou iz 80-tih godina prošlog vijeka, koju i danas “baštinimo” organiziranjem dječjih priredbi i izložbi s naivnim pogledima na Unu i njen okoliš. Da stvar bude i gora, ništa se neće riješiti ni ulaganjem odgovornih u, kako oni to nazivaju, putnu infrastrukturu. Naprotiv, stvari će se dodatno ubrzati. Prije svega treba graditi kanalizacionu infrastrukturu u skladu s najrigoriznijim ekološkim standardima i definisanjem zona zabrane pristupa na samoj Uni, ali nikako privatiziranih zona u kojima se radi sve ono što možemo samo pretpostavljati, a to su u pravilu najgori scenariji.

---

Zašto su sedre važne?

Sedrene barijere imaju višestruku ekološku, hidrologijsku i biološku ulogu:

• Prirodni filteri – talože nečistoće, pročišćavaju vodu i omogućavaju rijeci da diše.
• Dom su rijetkim i osjetljivim vrstama – uključujući mnoge endeme vezane za mahovine i mikrofaunu.
• Regulišu tok rijeke – usporavaju vodu, sprječavaju eroziju i omogućavaju stvaranje prirodnih bazena.
• Bilježe klimu i geološku prošlost – slojevi sedre su poput dnevnika prirode.
• Estetska i turistička vrijednost – privlače posjetitelje i čine rijeku Unu prepoznatljivom na svjetskom nivou.

---

Masovni turizam – tihi neprijatelj?

Turizam je važan za lokalnu ekonomiju, ali nekontroliran, prekomjeran i neplanski razvoj može imati trajne posljedice po rijeku Unu, posebno po njene sedrene strukture.

Šta predstavlja najveću opasnost?

1. Ljudski otpad i fekalne vode
   • Mnogi smještajni kapaciteti, kampovi i vikendice nemaju riješenu kanalizaciju.
   • Fekalne vode se ispuštaju direktno u rijeku ili u neposrednu blizinu obale, naročito u sezoni kada broj ljudi višestruko premašuje kapacitete lokalne infrastrukture.
   • U rijekama s visokim sadržajem karbonata, kakva je Una, čak i mali porast organskog zagađenja može poremetiti ravnotežu CO₂, mikroorganizama i mahovina koje učestvuju u formiranju sedre.
2. Fizička oštećenja
   • Hodanje po slapovima i barijerama, sidrenje čamaca, ronjenje i penjanja po sedrenim strukturama – sve to mehanički oštećuje sedru, koja se ne može sama regenerirati u kratkom roku.
3. Povećana eutrofikacija
   • Organski otpad, uključujući sapune, deterdžente i otpadne vode, dovodi do rasta algi koje zagušuju mahovine, ključne za formiranje sedre.
4. Narušavanje prirodnog toka rijeke
   • Gradnja objekata, izgradnja staza i platformi bez dovoljne regulative može promijeniti hidrodinamiku toka, što direktno utiče na mjesta gdje se sedra može (ili više ne može) formirati.

---

Nacionalni park nije garancija zaštite – već obaveza

Iako je veliki dio Une pod zaštitom Nacionalnog parka, to ne znači da je Una automatski zaštićena. Naprotiv, zaštita zahtijeva aktivno upravljanje, strogu kontrolu i odgovorno planiranje, naročito u turističkoj sezoni.

Ako danas ne donesemo hrabre odluke o postavljanju ekoloških standarda (kanalizacija, kapaciteti, edukacija posjetitelja, zabrane pristupa osjetljivim zonama), riskiramo da ono što je danas turistički adut – sedrene barijere i slapovi – sutra postane samo uspomena.

---

Poziv na odgovornost

Sedra nije kamen. Ona je živa i osjetljiva struktura, starija od nas, a možda i trajnija – ako joj to omogućimo. Na Dan rijeke Une ne trebamo samo slaviti njenu ljepotu – trebamo prepoznati njenu ranjivost.

Ona nam daje život, identitet, turizam i prihod. Vrijeme je da joj uzvratimo zaštitom, jer ono što ostavimo (u) njoj, ostavljamo (u) sebi.

Osman Delić

Objavio: usn krajina

Bihać