 
			
                    Šef glavne agencije Ujedinjenih nacija za pomoć Palestincima, Philippe Lazzarini, upozorio je da humanitarni sistem u Gazi kolabira dok radnici agencije padaju u nesvijest zbog gladi, a broj umrlih nastavlja rasti.
„Ova sve dublja kriza pogađa sve, uključujući one koji pokušavaju spašavati živote u ratom razorenoj enklavi … kada oni koji brinu o drugima ne mogu pronaći hranu za sebe, cijeli humanitarni sistem se urušava,“ poručio je Lazzarini, direktor UN-ove Agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA).
U posljednja četiri dana najmanje 45 osoba preminulo je od gladi, a UN i humanitarne organizacije krive izraelsku blokadu gotovo svih pošiljki pomoći za katastrofalno stanje.
Jedan zaposlenik UNRWA-e iz Gaze kazao je Lazzariniju: „Ljudi u Gazi nisu ni mrtvi ni živi, oni su hodajući leševi.“
Prema njegovim riječima, u Jordanu i Egiptu se nalazi 6.000 kamiona s hranom i medicinskim potrepštinama spremnih za isporuku, ali Izrael odbija dozvoliti neometani ulazak pomoći.
U međuvremenu, civilna zaštita objavila je fotografije izgladnjelih tijela, a ljekari u Gazi navode kako ljudi doslovno padaju i umiru od gladi. Dvoje bolesnika preminulo je u četvrtak nakon što danima nisu imali pristup hrani.
U jeku sve većeg međunarodnog pritiska da se okonča gotovo dvogodišnji rat, predsjednik Francuske Emmanuel Macron objavio je da će njegova zemlja priznati Palestinu kao državu.
„U skladu sa historijskom posvećenošću Francuske pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da Francuska prizna Državu Palestinu. Zvaničnu objavu daću na Generalnoj skupštini UN-a u septembru,“ napisao je Macron na mrežama X i Instagram.
Izrael i SAD povukli su svoje pregovarače iz Dohe, gdje su se vodili mirovni razgovori. Američki izaslanik Steve Witkoff optužio je Hamas za neiskrenost.
„Odlučili smo vratiti naš tim iz Dohe nakon posljednjeg odgovora Hamasa, koji jasno pokazuje nedostatak volje za postizanje prekida vatre,“ napisao je Witkoff na mreži X.
Dodao je kako SAD razmatra „alternativne opcije“ za oslobađanje talaca i „stvaranje stabilnijeg okruženja za narod Gaze“, ali nije iznio detalje.
Pregovori su pretrpjeli veliki udar nakon što je Hamas poslao svoj prijedlog posrednicima. Iako su ranije tog dana izraelski izvori nazvali prijedlog „izvodivim“, Witkoffova reakcija označila je nagli preokret.
Prema izraelskim medijima, Hamas je tražio razmjenu većeg broja zatvorenika, pravo da UN i druge agencije distribuiraju pomoć, kao i trajni prekid rata, a ne samo primirje.
Jedan palestinski zvaničnik blizak pregovorima izjavio je za Reuters da je odgovor Hamasa bio „fleksibilan, pozitivan i uzeo u obzir rastuću patnju u Gazi i potrebu da se zaustavi glad“.
Forum izraelskih porodica čiji su članovi zarobljeni u Gazi izrazio je zabrinutost zbog prekida pregovora:
„Svaki dan koji prođe ugrožava šanse talaca za preživljavanje i smanjuje mogućnost prikupljanja ključnih informacija o njima,“ navodi se u saopćenju.
Dogovor o kojem se pregovaralo uključivao je 60-dnevni prekid vatre tokom kojeg bi Hamas oslobodio 10 živih talaca i predao tijela 18 preminulih, u zamjenu za palestinske zatvorenike. Tokom tog perioda trebali bi se nastaviti pregovori o trajnom miru, dok bi se količina pomoći Gazi znatno povećala.
Izrael optužuje globalne medije za „preuveličavanje gladi“ u Gazi, iako brojne slike, izjave ljekara i izvještaji s terena pokazuju suprotno.
Od marta, UN-ov sistem pomoći s više od 400 distribucijskih tačaka gotovo je potpuno obustavljen. Izrael je zabranio većinu UN-ove pomoći uz optužbe da Hamas krade zalihe, iako humanitarne organizacije tvrde da za to nema vjerodostojnih dokaza.
Umjesto toga, pomoć se distribuira preko četiri punkta koje vodi Gaza Humanitarian Foundation (GHF) – američka privatna firma čije operacije nadgledaju plaćenici. Taj sistem, prema riječima brojnih svjedoka, predstavlja „klopku smrti“.
Više od 1.000 ljudi je ubijeno dok su pokušavali doći do hrane otkako je GHF počeo djelovati u Gazi prije skoro dva mjeseca.
Objavio: usn krajina
Svijet Vijesti