UN-ova izvjestiteljica Francesca Albanese pod sankcijama i podjelama: „Genocid u Gazi je test univerzalnosti ljudskih prava“

UN specijalna izvjestiteljica Francesca Albanese, autorica izvještaja „Anatomy of a Genocide“, suočava se sa sankcijama, prijetnjama i globalnim političkim pritiscima nakon što je optužila Izrael za genocid u Gazi, uspoređujući reakcije svijeta s neprepoznatim genocidima u Ruandi i Bosni i Hercegovini.

Kada je u martu 2024. UN-ova specijalna izvjestiteljica Francesca Albanese objavila izvještaj „Anatomy of a Genocide“, reakcije su bile ekstremno podijeljene: jedni su je veličali kao glas međunarodnog prava, dok su je drugi – uključujući administraciju Donalda Trumpa – oštro napali i sankcionisali.

Albanese, italijanska pravnica i UN-ova specijalna izvjestiteljica za ljudska prava na palestinskim teritorijama, u svom radu je postala jedna od najglasnijih kritičarki izraelske vojne kampanje u Gazi. Upozorava da se ne radi samo o političkom sukobu, nego o sistemu koji proizvodi masovna ubistva i razaranje civilnog stanovništva.

U intervjuu i javnim nastupima ističe da su reakcije Zapada na krize u Gazi, Ruandi i Bosni i Hercegovini pokazale različite standarde u razumijevanju i djelovanju međunarodne zajednice. Podsjeća da genocidi u Ruandi 1994. i u Bosni i Hercegovini, posebno u Srebrenici, nisu bili zaustavljeni na vrijeme, uprkos upozorenjima i prisustvu međunarodnih institucija.

„Genocidi u Ruandi i Bosni nisu izazvali ovakvu globalnu reakciju. To znači da se univerzalnost ljudskih prava još uvijek testira“, poručuje Albanese, naglašavajući da današnji konflikti, uključujući Gazu, pokazuju kako se masovna ubistva odvijaju u drugačijem tehnološkom i političkom kontekstu.

Nakon objave izvještaja, Albanese se suočila s ozbiljnim posljedicama. Administracija Donalda Trumpa uvrstila ju je na listu „specijalno označenih pojedinaca“, kategoriju koja se inače koristi za kriminalce i terorističke organizacije, što je dovelo do zamrzavanja finansijskih sredstava i ograničenja u međunarodnim transakcijama.

Prema njenim riječima, sankcije su imale duboke lične posljedice, uključujući otežano korištenje bankarskih usluga i pravne pritiske na njenu porodicu. Istovremeno tvrdi da se suočava s prijetnjama i kampanjama diskreditacije zbog svojih stavova.

Uprkos svemu, Albanese poručuje da nastavlja svoj mandat UN-ove izvjestiteljice i da će, kako kaže, „nastaviti gasiti požar gdje god može“, smatrajući da je međunarodno pravo jedini okvir koji može ograničiti nasilje i zaštititi civile.

Njeni kritičari smatraju da u svom djelovanju prelazi granicu između pravne analize i političkog aktivizma, dok njene pristalice tvrde da upravo takav pristup razotkriva slabosti međunarodnog sistema u zaštiti ljudskih prava.

U širem kontekstu, slučaj Albanese ponovo je otvorio raspravu o selektivnosti međunarodne pravde i sposobnosti UN sistema da reaguje na masovne zločine – od Ruande i Bosne i Hercegovine do današnje Gaze.

BiH Francesca Albanese genocid Palestina UN