PREMA PODACIMA POREZNE UPRAVE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE: Najveći pad zaposlenosti na početku pandemije i u prvih osam mjeseci ove godine

Prema podacima Po­­rezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, obja­­vljenim ovih dana, u prvih osam mjeseci ove godine došlo je do značajnog pada zaposle­nosti u ovom bh. entitetu. Do tada najveći pad zaposlenosti zabilježen je 2020. godine u vrijeme pandemije COVID- 19.
Na kraju augusta ove godine broj uposlenih u F BiH je iznosio 541.921 što je za 9.531 manje nego u 2024. Iz Porezne uprave F BiH navode kako je najveći pad zaposlenih zabilježen u sektoru obrazovanja gdje je veliki broj prosvjetnih radnika angažiran na određeno.
Iz informacije Porezne uprave F BiH vidljivo je da je u periodu od 2014. do 2020. godine trend zaposlenosti bio u uzlaznoj putanji. Pro­sječno, na kraju svake godine je bilo oko 10.000 više zapo­sle­nih u odnosu na pretho­dnu godinu.

Periodični pad zaposlenosti
U posljednjih 12 godina, računajući i podatke iz ove godine, najveći rast zaposle­nosti zabilježen je na kraju 2016. kada je broj zaposlenih iznosio 503.971 i bio je veći za 18.031 u odnosu na kraj 2015. godine. Do najvećeg pada broja zaposlenih došlo je tokom prve godine pandemije COVID -19. tj. 2020. godine kada se u odnosu na kraj 2019. broj zaposlenih smanjio za 15.252 osobe i iznosio je 520.493. S obzirom na mjere koje su donosene za vrijeme pandemije, a koje su po­godile poduzeća zbog ogra­­ni­čenja kretanja, oteža­nog tra­nsporta roba i usluga, brojne firme su smanjivale broj radnika, otkazivale ugovore o radu pa je ovaj pad i očekivan. Pandemija je pogodila cijelu svjetsku ekonomiju.
Naredne četiri godine postepeno se povećavao broj zaposlenih u Federaciji BiH pa je tako krajem 2021. godine bilo 533.034 zaposle­nih što je bilo povećanje od 12.514 u odnosu na pande­mijsku 2020. godinu.
Onda je uslijedio umje­reni rast broja zaposlenih naredne tri godine. Na kraju 2022. broj zaposlenih je bio 538.312, u 2023. 544.345, a na kraju 2024. godine 551.452 za­po­slenih.
Stupanjem na snagu odluke o zabrani rada nedjeljom u trgovinama u Fede­ra­ciji BiH krajem novembra 2024. godine, krenuo je pad broja zaposlenih u sektoru trgovine. Od januara ove godine je povećana mini­ma­lna plaća sa 619 na 1.000 KM, bez pretho­dnog smanjenja doprinosa što je tako­đer izazvalo pad broj zapo­sle­nih u F BiH i to jasno po­ka­zuju mjesečni izvještaji Pore­zne uprave F BiH u prva četiri mjeseca ove godine. Blagi rast zapo­slenih je bio u maju i junu mjesecu, a zatim ponovo pad. Na kraju augusta 2025. broj zaposlenih u F BiH je iznosio 541.921. što je u odnosu na pro­teklu godinu pad od 9.531 osobe.
Prema podacima Federa­lnog ministarstva financija-Porezne uprave F BiH (po­da­ci za august ove godine) na području Unsko-sanskog kantona radilo je ukupno 38.592 radnika, dok je u istom periodu na evidenciji nezaposlenih bilo 25.956 lica. Stopa zaposlenosti u Unsko-sanskom kantonu iznosila je 21,86 posto, a nezaposlenosti 40.21 posto i bilježi tendenciju laganog rasta.
Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona je prikupila podatke na osnovu činjenica sa terena kada je u pitanju rad i zapošljavanje nakon 31. decembra 2024. go­di­ne kada je Vlada F BiH usvojila odluku o povećanju mini­malne plaće sa 619 na 1.000 KM. Prema dobivenim po­dacima, povećanje iznosa minimalne plaće nije uzrokovalo pad za­poslenosti na po­dru­čju USK.

Prema našim podacima u decembru 2024. godine na području USK broj zapo­slenih je iznosio 38.046 radnika. Prema narednim mje­se­čnim izvještajima taj broj nikad nije bio manji što znači da povećanje minimalne pla­će nije imalo značajnog utjecaja na zapošljavanje u USK. Mogu slobodno reći da Slu­žba za zapošljavanje USK ima velikog doprinosa tome jer smo putem subvencija na području USK kroz ovu godinu po osnovu rada i zapošljavanja obezbijedili negdje oko 10 miliona KM. Putem naše aktivne politike zapošljavanja zaposlili smo negdje oko 1.200 radnika sa po­dručja USK. Na kraju 2024. godine imali smo 29.000 nezaposlenih dok u augustu ove godine imamo 26.000, što je manje za oko 3.000 što ukazuje na smanjenu nezaposlenost u prvih osam mje­seci ove godine. Tu treba imati u vidu i starosnu strukturu prijavljenih na evidenciji ove službe. Od 60 do 65 godina starosti na evidenciji nezapo­slenih trenutno je 2.079 lica, od 55 do 59 godina starosti 2.011 lica a ukupan broj nekvalificiranih lica iznosi 11.814. Mi i dalje kroz razne projekte nastojimo izvući što više iz ove kategorije koja je bez ikakve kvalifikacije a još su radno sposobni, da kroz određena do­školovavanja dođu do ne­kog zanimanja koje će im pomoći da lakše dođu do ade­kvatnog radnog mjesta, ističe Jasmin Prošić, stručni saradnik u Službi za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona.

Brojne mogućnosti za doškolovavanje
Obzirom da se najavljuje promjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju i da će visina penzije ovisiti od dužine trajanja radnog staža što je sasvim korektno u Slu­žbi za zapošljavanje očekuju da će i to doprinijeti smanjenju stope neza­poslenosti.

Kada je pitanju zapo­slenost u USK ona trenutno iznosi 38.805 radnika sa prebivalištem osiguranog lica na području Unsko-sanskog kantona. Uvođenjem ETIAS-a, koji je planiran naredne go­di­ne, očekuje se još bolja si­tua­cija, kada će se deevidentirati migracije i kretanje radno-sposobnih lica sa po­dru­čja kantona na područje EU.

Ono što svake godine u određenim vremenskim inte­rvalima primjetno dovodi do rasta nezaposlenosti su periodi završetka srednjih škola kada se veliki broj mladih, koji ne nastavljaju daljnje ško­lovanje, prijavljuje na biro rada. Otprilike su to i periodi kada brojnim prosvjetnim radnicima ističu ugovori o radu na određeno vrijeme. Slijede periodi kada završavaju sezonski poslovi u turizmu i građevinarstvu.

Sve su to uzročnici bilo rasta ili pada zaposlenosti, a da je uzrok rast minimalne plaće od početka ove godine, to zaista nije imalo negativan utjecaj na USK. Mi smo mala zemlja, ekonomski oslonjena najvećim dijelom na EU i naravno da kada se u nekoj od država sa kojima imamo razvijenije privredne tokove, desi neka mala nestabilnost kod nas to proizvede veliki val negativnih posljedica pa i pad zaposlenosti. Ja se nadam u narednom periodu, kada je u pitanju odlazak naših gra­đana na rad u inozemstvo, da će ubuduće toga biti sve manje. Već ove godine smo imali veći broj povratnika naših građana iz inozemstva nego odlazaka, što je za nas dobro jer i ovdje ima prostora za rad ko želi raditi. Mi ih kroz poticajne mjere podrža­vamo u realizaciji njihovih zahtjeva za otvaranjem obrta, samostalnih djelatnosti gdje primjenjuju praksu stečenu radeći u inozemstvu i to je segment koji treba podržati. Na taj način oni sebi ili određenom broju lica sa evidencije Službe za zapošljavanje osiguravaju radno mjesto, ovdje plaćaju doprinose i takve projekte treba podržati. Ono na što bih htio još ukazati jest činjenica da na području Unsko-sanskog kantona ima­mo 19 institucija koje se bave obrazovanjem odraslih osoba prema Zakonu koji tretira ovu oblast. Znači velika veći­na od ovih 11.000 nekvalifikovanih lica ima mogu­ćnost za obrazovanje i stjecanje nekog zvanja. Ima­mo razne kurseve u trajanju od tri do pet mjeseci, imamo plan zapošljavanja i u razgovoru s njima otkrivamo da dosta njih ima raznih vještina za neke poslove. Nastojimo da ih uputimo da se obrazuju kako bi stekli neko zanimanje što im onda omogućava izla­zak na tržište rada i zasnivanje radnog odnosa u struci. U najavi je promjena Zakona o radu F BiH gdje će radnik morati biti primljen na neo–dre­đeno vrijeme i to će dati određenu sigurnost radniku. Dakle činimo sve da se zapo­slenost poveća, ne samo u USK, već i u cijeloj Federaciji, ističe Prošić.

Brisanje s evidencije nezaposlenih nakon odbijanja ponuđenog posla
Postoje i mjere koje se provode kada je u pitanju brisanje određenog broja lica sa evidencije nezaposlenih. U pitanju su lica kojima je Služba za zapošljavanje po­nu­dila neki posao, ali su isti odbili i ta lica se, prema važe­ćim zakonskim propisima brišu sa evidencije.

Jednom kada odbije odgovarajući posao a koji mu garantuje realna primanja briše se sa evidencije za zapo­šljavanje. Moja je pre­poruka svakom nezaposlenom licu a posebno mladim ljudima, da prihvate ponudu za posao i kroz rad traže svoja prava. Također redovno dobijamo izvještaje od inspekcije o zatečenim radnicima na radu na crno, s imenom i prezimenom. Poslodavac bude kažnjen za zapošljavanje radnika na crno, a lica koja su zatečena da rade na crno a nalaze se na evidneciji Službe za zapošljavanje se brišu i ostaju bez svih prava koja su imala. Međutim zakonom je dozvoljeno da se ta osoba već sutra može prijaviti na biro rada ali gubi prava koja je imao prije. Zaključak je da sve dok nam svima ne proradi kolektivna svijest imat ćemo probleme koje imamo dugi niz godina. Sistem mora profunkcionirati a to znači da ne smije biti rada na crno, isplate dijela plaće u goto­vini, uplate minimalnih do­pri­nosa što ide direktno na štetu radnika pri odlasku u penziju niz drugih radnji koje su protuzakonite zarad lične koristi pojedinaca. Bosna i Hercego­vina jeste mala zemlja ali ima bogate resurse, vrijedne ljude koji kada ih poslodavac poštuje i plati korektno za njihov rad, to cijene. Nama još uvijek fali upravo tog poštovanja radnika. Kada toga bude, biće bolje za sve i za pojedinca i društvo u cjelini, ističe Prošić.

N. Piralić

Objavio: usn krajina

Kanton