usnkrajina: 27-04-2026 | 14:35
Moguće usvajanje regulacionog plana za Marijin Dvor otvorilo je pitanje sudbine jednog od najznačajnijih međunarodnih naučnih projekata u Bosni i Hercegovini – suradnje Prirodno-matematičko fakulteta Univerziteta u Sarajevu s vodećim svjetskim istraživačkim institucijama.
Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća, zakazane za srijedu, naći će se prijedlog regulacionog plana „Kvadrant C – Marijin Dvor“, koji je već izazvao snažne reakcije akademske zajednice. U raspravu se sada uključio i Edmond Offermann, u ime Fondacije „Tri fizičara“ (Three Physicists), upozoravajući na potencijalno dalekosežne posljedice.
Riječ je o projektu koji se realizira u saradnji s CERN-om iz Ženeve, Međunarodna agencija za atomsku energiju i Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Sarajevu. Cilj je uspostava savremene laboratorije za jonske izvore – infrastrukturnog i naučnog kapaciteta koji BiH pozicionira unutar globalne mreže vrhunskih istraživanja.
Prema navodima iz Offermannovog pisma, u projekat je već investirano 4,5 miliona eura, uz planirano proširenje na proizvodnju radioizotopa za liječenje karcinoma, što bi imalo i direktan zdravstveni značaj za regiju.
Međutim, predložena urbanistička rješenja mogla bi dovesti u pitanje njegov opstanak.
„Ukoliko Vijeće usvoji plan u trenutnom obliku, izgradnja saobraćajnice i parkinga dovela bi do obustave međunarodnog istraživačkog programa. Nikada nismo bili informirani da bi univerzitetska imovina mogla biti prenamijenjena u neakademske svrhe“, upozorava Offermann.
Ovaj projekt ne predstavlja samo lokalnu investiciju, već rijedak primjer direktne saradnje s institucijama poput CERN-a – simbolom vrhunske nauke i tehnološkog razvoja. Njegovo eventualno gašenje značilo bi i gubitak strateške prilike za pozicioniranje Sarajeva kao regionalnog centra naprednih istraživanja.
Offermann, nizozemsko-američki nuklearni fizičar i filantrop poznat i po donaciji za obnovu Trebevićke žičare, dodatno je izrazio zabrinutost načinom upravljanja imovinom Univerziteta u Sarajevu.
„Neprihvatljivo je da se nadležnosti oduzimaju Senatu Univerziteta. Stvara se dojam da se univerzitetski resursi ustupaju projektima bez jasne i kredibilne vizije razvoja grada“, navodi on, podsjećajući da su svoju razvojnu viziju već ranije prezentirali nadležnim institucijama.
Regulacioni plan obuhvata oko 14,6 hektara u centralnoj zoni Sarajeva i predviđa niz velikih investicija, uključujući proširenje kompleksa Importanne, izgradnju Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, ambasade Saudijske Arabije, poslovnog centra WTC Sarajevo, kao i nove objekte uz Vilsonovo šetalište.
Ipak, ključne zamjerke odnose se na planirano širenje saobraćajne infrastrukture i parkinga, koje bi dijelom zahvatilo univerzitetsko zemljište i zelene površine, narušavajući koncept kampusa kao otvorene i pješačke zone.
Uoči sjednice, Offermann je apelovao na Gradsko vijeće da ne usvoji plan u postojećem obliku, te da se proces revizije otvori za politički nezavisne stručnjake.
Naglasio je i da Fondacija „Tri fizičara“ u potpunosti podržava stavove Senata Univerziteta u Sarajevu, čije će primjedbe vijećnici razmatrati zajedno s ostalim tačkama dnevnog reda.
„Bez obzira na odluku Vijeća, učinit ćemo sve što je u našoj moći da podržimo Univerzitet i očuvamo ovaj projekt“, zaključio je Offermann.
fizika čestica liječenje karcinoma