Saša Vlaisavljević, Bišćanin s beogradskom adresom, za Unsko-sanske novine Krajinu govori o iskustvu, viziji i budućnosti avijacije u Bihaću
KRAJINA: Bili ste dugogodišnji direktor beogradskog aerodroma “Nikola Tesla”. Kakvi su bili izazovi?
VLAISAVLJEVIĆ: Kad sam 2014. preuzeo Aerodrom Nikola Tesla, kompanija je imala ozbiljne sistemske probleme i simboličan profit od svega 125 hiljada eura. Pet godina kasnije ostvarivali smo preko 25 miliona eura neto dobiti godišnje. Vrijednost aerodroma porasla je sa 150 miliona na 1,5 milijardi eura, a Beograd je postao regionalni čvor aviosaobraćaja. Najveći uspjeh mi je što smo to postigli bez gubitka identiteta i domaće stručnosti. Volio bih to iskustvo prenijeti i u Bihać — ali se pitam: koliko uopće imamo saobraćajnih inženjera vazduhoplovnog smjera u kantonu?
KRAJINA: Može li aerodrom postati pokretač razvoja jedne regije?
VLAISAVLJEVIĆ: Aerodrom nije samo pista — to je ekonomski multiplikator. Svaki ozbiljan investitor prvo pita koliko je udaljen najbliži aerodrom. Tu Bihać gubi prednost, iako ima prirodne potencijale koje rijetko koji grad ima — Unu i Plitvice na 40 kilometara. Aerodrom donosi nova radna mjesta, puni lokalni budžet i privlači turiste. Ako se projekt vodi stručno, Bihać može postati primjer kako lokalna inicijativa prerasta u regionalni razvoj.
KRAJINA: Učestvovali ste u pripremama projekta Aerodroma Bihać. Gdje su ključne tačke?
VLAISAVLJEVIĆ: To za mene nije bio samo profesionalni, nego i emotivni angažman. Studija izvodljivosti pokazala je da je lokacija u Golubićkom polju optimalna. Ipak, aerodrom treba planirati ozbiljno — pista od 2.400 metara omogućila bi dolazak aviona poput A320, što je standard evropskog tržišta. Trenutno radimo na master planu koji će obuhvatiti sve zone — od piste i terminala do ekoloških komponenti. Aerodrom Bihać mora se graditi stručno, transparentno i tržišno. Tu nema kompromisa.
KRAJINA: Gdje investitori najčešće griješe kod manjih aerodroma?
VLAISAVLJEVIĆ: Najčešće se fokusiraju samo na beton, a zaborave tržište. Ko će koristiti aerodrom? Koje linije su realne? Bez analize potražnje i dijaspore, pista ostaje prazna. Već znam koja će prva kompanija sletjeti u Bihać, ali o tome ću govoriti kad bude vrijeme. Aerodrom mora imati komercijalnu viziju, ne samo građevinsku dozvolu.
KRAJINA: Koliko su danas aerodromi tehnološki napredovali?
VLAISAVLJEVIĆ: Aerodromi postaju digitalne platforme. Uvode 5G mreže, pametne senzore, biometriju i robotizaciju. AI danas predviđa kašnjenja i upravlja resursima. To više nije samo pista, već inteligentna mreža koja “diše” i “misli”. Volio bih takve koncepte približiti bihaćkim studentima i srednjoškolcima — ja sam, uostalom, završio srednju saobraćajnu u Bihaću.
KRAJINA: Može li Bihać biti konkurentan velikim centrima?
VLAISAVLJEVIĆ: Naravno, ali ne veličinom, već efikasnošću i pametnim upravljanjem. Manji aerodromi mogu biti brži, fleksibilniji i tržišno privlačniji ako se pozicioniraju pametno.
KRAJINA: Šta znači održivost u poslovanju aerodroma?
VLAISAVLJEVIĆ: To je ravnoteža između ekologije, društva i upravljanja — takozvani ESG pristup. Na beogradskom aerodromu, u okviru VINCI grupacije, primjenjuje se strategija AIRPACT 2030 s ciljem nulte emisije plasteničkih plinova do 2050. godine. Održivo poslovanje nije trošak, nego ulaganje u dugoročnu konkurentnost.
KRAJINA: Zašto ste osnovali vlastitu konsultantsku firmu?
VLAISAVLJEVIĆ: Nakon dvije decenije na čelu velikih sistema, poželio sam ponovo stvarati, a ne nadgledati. Moja firma mi omogućava da biram projekte koji imaju smisao, da radim s timovima koji imaju viziju i da svoje znanje prenesem mlađima.
KRAJINA: Na čemu sada radite?
VLAISAVLJEVIĆ: Pišem knjigu o koncesijama aerodroma u Evropi — bit će objavljena u Francuskoj ili Njemačkoj. Radim i na projektima aerodroma Zlatibor te na infrastrukturnom projektu u Kazahstanu. To su projekti koji spajaju turizam, logistiku i urbani razvoj.
KRAJINA: Poruka Bišćanima?
VLAISAVLJEVIĆ: Bihać nikad nije izašao iz mog srca. Sve što radim nosi duh našeg grada — vjeru da i iz manjih sredina mogu izrasti veliki sistemi. Aerodrom Bihać je šansa da se Unsko-sanski kanton poveže sa svijetom. Velike ideje ne trebaju velike gradove — trebaju ljude koji u njih vjeruju.
(Integralnu verziju pročitajte u našem štampanom izdanju od petka 10. oktobra 2025. )
Objavio: usn krajina
Kanton Master