usnkrajina: 11-11-2025 | 10:44
Emisije ugljendioksida u Kini stagniraju već 18 mjeseci, pokazuje nova analiza Centra za istraživanje energije i čiste atmosfere (CREA), rađena za sajt Carbon Brief. To budi nadu da je najveći svjetski zagađivač postigao svoj cilj „vrhunca emisija“ mnogo ranije od planiranog roka 2030. godine.
Prema izvještaju, brzi rast solarne i vjetroenergije – koji su u trećem kvartalu 2025. godine porasli za 46%, odnosno 11% – omogućio je da energetski sektor zadrži emisije na stabilnom nivou uprkos rastu potrošnje električne energije. Samo u prvih devet mjeseci ove godine, Kina je instalirala 240 gigavata solarnih kapaciteta i 61 gigavat vjetroenergije, čime se približava novom rekordu u 2025.
“Kina dolazi s rješenjima koja su za sve, a ne samo za Kinu,” izjavio je André Corrêa do Lago, brazilski diplomata i predsjedavajući konferencije COP30, koja se održava u Brazilu. “Solarni paneli su sada toliko konkurentni da su praktično svuda. Ako razmišljate o klimatskim promjenama, to je dobra vijest.”
Analiza CREA pokazuje da su emisije u trećem kvartalu 2025. bile nepromijenjene u odnosu na isti period prošle godine, zahvaljujući padu emisija u sektorima transporta, cementa i čelika. Na primjer, potražnja za naftom i emisije u transportu smanjene su za 5%, dok su istovremeno porasle u hemijskoj industriji za 10%.
Iako se očekuje da ukupne emisije za 2025. mogu blago porasti, analitičar Lauri Myllyvirta smatra da bi, ako se trend iz prethodnih godina ponovi, ukupne emisije za čitavu godinu mogle zabilježiti pad.
Klimatski napredak Kine dolazi u trenutku kada svjetski lideri u Brazilu raspravljaju o globalnim mjerama na konferenciji COP30. Predsjednik Kine Xi Jinping nije prisustvovao samitu, ali je kineska delegacija aktivno uključena u pregovore. Ni američki predsjednik Donald Trump nije prisustvovao niti poslao pregovarački tim.
Generalni sekretar UN-a António Guterres nedavno je upozorio da će svijet počiniti “moralni neuspjeh i smrtonosni nemar” ukoliko vlade ne uspiju ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C.
Kina je sebi zadala „dupli karbonski cilj“ – dostići vrhunac emisija do 2030. i postići klimatsku neutralnost do 2060. godine. U septembru su objavljeni i novi planovi za smanjenje ukupnih emisija za 7 do 10% do 2035. Stručnjaci, međutim, smatraju da su ti ciljevi “previše skromni” u odnosu na ono što je nužno da bi se spriječila klimatska katastrofa.
“Kina često postavi skroman cilj, ali ga premaši,” rekao je Li Shuo, direktor China Climate Hub-a pri Asia Society Policy Institute. “Njihovi novi klimatski ciljevi trebaju se shvatiti kao početna tačka, a ne kao krajnji domet.”
U Pekingu se već gleda prema novom Petnaestogodišnjem planu (2026–2030), koji će naglasiti niskougljične energetske sisteme. Cjeloviti dokument očekuje se tokom naredne godine, a mnogi stručnjaci ga već vide kao ključni korak u kineskoj transformaciji ka zelenoj ekonomiji.
CO2 Kina solarne vjetroelektrane