JUŽNA INTERKONEKCIJA: Između strateške nužnosti i spornih rješenja

Usvajanje izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji otvara put diversifikaciji snabdijevanja gasom u BiH, ali izaziva polemike o transparentnosti, investitorima i dugoročnim rizicima.

---

Usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu Južna interkonekcija u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH označeno je kao prekretnica u energetskoj politici Bosne i Hercegovine. Ovaj potez vlasti podržala je i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država, ističući da se time otvara prostor za diversifikaciju izvora gasa i jačanje energetske sigurnosti zemlje.

“Danas je bio fantastičan dan za energetsku sigurnost u BiH! […] Ovaj gasovod otvorit će nove ekonomske prilike za sve građane BiH.”

Zakon je usvojen nakon maratonske sjednice sa 79 glasova “za”, ali bez prihvatanja ijednog amandmana koji su trebali dodatno regulisati pitanja državne imovine i odgovornosti investitora. Upravo taj aspekt postao je centralna tačka kritika dijela stručne i civilne javnosti.

Strateški značaj: izlazak iz energetske ovisnosti

Zagovornici projekta naglašavaju da Bosna i Hercegovina trenutno gotovo u potpunosti zavisi od ruskog gasa, što predstavlja i ekonomski i politički rizik. U kontekstu planova Evropske unije da do 2027. godine značajno smanji ili potpuno prekine uvoz ruskih energenata, Južna interkonekcija dobija dodatnu težinu.

Šef Kluba SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Damir Mašić, istakao je da je riječ o projektu od državnog značaja, koji je dugo bio blokiran.

“Mi danas zavisimo isključivo o ruskom režimskom gasu agresora Vladimir Putin i nikakvu alternativu nemamo.”

On je podsjetio i na prethodne neuspjehe vlasti da pokrenu realizaciju projekta, naglašavajući da je aktuelna vlada uspjela napraviti ključni iskorak u relativno kratkom roku.

Ključna promjena: novi investitor umjesto BH Gasa

Najkontroverzniji dio zakona odnosi se na izmjenu upravljačke strukture projekta. Umjesto domaće kompanije BH Gas, u zakon je uveden privatni investitor – kompanija AAFS Infrastructure and Energy, registrovana u Sarajevu, ali u vlasništvu američkog društva.

Prema planovima, plinovod bi osim glavne trase uključivao i više odvojaka prema gradovima širom Federacije BiH, čime bi se značajno proširila gasna mreža u zemlji.

Vlasti tvrde da je riječ o jedinom partneru spremnom da uloži oko 600 miliona KM u projekat, što dodatno naglašava njegovu stratešku važnost.

Kritike: netransparentnost i pravni rizici

S druge strane, organizacije civilnog društva upozoravaju na ozbiljne nedostatke zakona. Predstavnici Aarhus centra i CEE Bankwatch Networka tvrde da tekst zakona nije dovoljno precizan kada je riječ o obavezama investitora, te da postoji rizik od pogodovanja politički povezanim subjektima.

Posebno je problematizirana činjenica da se ime investitora eksplicitno navodi u zakonu, što je neuobičajena praksa u ovakvim projektima.

Kritičari također ukazuju na nedostatak jasnih informacija o ukupnim troškovima projekta, načinu finansiranja i dugoročnim obavezama države.

Šta slijedi: politička i međunarodna dimenzija

Konačnu odluku o zakonu treba donijeti Dom naroda Parlamenta FBiH. Ukoliko dobije podršku, naredni korak biće potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, što bi omogućilo fizičku realizaciju projekta i povezivanje s evropskim gasnim mrežama.

Istovremeno, zakon dodatno naglašava geopolitičku dimenziju energetike u BiH – balansiranje između zapadnih partnera i dosadašnje ovisnosti o ruskim energentima.

Između potrebe i opreza

Južna interkonekcija nesumnjivo predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u savremenoj Bosni i Hercegovini. Međutim, način njegove realizacije otvara pitanja o transparentnosti, institucionalnoj odgovornosti i dugoročnoj održivosti.

Dok vlasti ističu hitnost i strateški značaj, kritičari upozoravaju da brzina ne smije biti izgovor za nedovoljno razrađene odluke. Upravo će naredne faze – od parlamentarne procedure do konkretne implementacije – pokazati da li je riječ o stvarnom iskoraku ili potencijalno rizičnom presedanu.

Ambasada SAD-a Južna interkonekcija plin