KUGA UZROK SMRTI U ARIZONI – OPOMENA DA ZARAZA NIJE ISKORIJENJENA

Zdravstvene vlasti u Arizoni nedavno su potvrdile smrtni slučaj uzrokovan kugom, što je izazvalo zabrinutost i podsjetilo da ova smrtonosna bolest, koju mnogi smatraju reliktom srednjeg vijeka, još uvijek postoji. Ovo je prva smrt od kuge u toj saveznoj američkoj državi u gotovo 20 godina, što ponovo otvara pitanje koliko je ova bolest danas prisutna i opasna.

Tri oblika infekcije

Za razliku od uobičajenog značenja riječi „kuga“ u svakodnevnom govoru, koja se često koristi kao metafora za veliku nesreću, u medicini ona označava konkretnu bolest izazvanu bakterijom Yersinia pestis. Ova infekcija može poprimiti tri oblika, u zavisnosti od mjesta u organizmu gdje se razvije: bubonski, septikemijski i plućni.

Najrasprostranjeniji je bubonski oblik, čije ime potiče od karakterističnih natečenih limfnih čvorova – bubona. Osim njih, pojavljuju se i temperatura, drhtavica, jaka glavobolja i osjećaj iscrpljenosti. Uzročnik se najčešće prenosi ugrizom zaražene buhe sa glodavaca kao što su svizci, štakori i prerijski psi, a ponekad i direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom.

Ukoliko se ne liječi, infekcija može zahvatiti krvotok i prouzrokovati septikemijsku kugu, koja izaziva sistemsku infekciju i unutrašnja krvarenja.

Najopasniji oblik bolesti je plućna kuga, koja se, osim što može nastati kao komplikacija bubonskog oblika, može širiti s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem – slično respiratornim virusima poput korone. Osim temperature i opće slabosti, ovaj oblik uzrokuje i tešku upalu pluća. Bez terapije, smrtnost je gotovo sigurna – čak i do 100 posto – dok kod bubonske kuge ona varira između 30 i 60 posto.

Historijski utjecaj

Tokom historije, kuga je imala razoran utjecaj na čovječanstvo. Jedna od prvih velikih pandemija, Justinijanova kuga, harala je područjem Sredozemlja između 6. i 8. stoljeća i rezultirala smrću desetina miliona ljudi, slabeći Bizantsko Carstvo.

Kasnije, u 14. stoljeću, poznata Crna smrt odnijela je živote gotovo polovine evropske populacije. Treća velika pandemija, koja se širila zajedno s trgovačkom ekspanzijom Britanskog Carstva, započela je sredinom 19. stoljeća, a svoj vrhunac dostigla početkom 20. vijeka – najviše pogođena bila je Indija, sa oko 12 miliona umrlih. U svim ovim slučajevima, glavni uzročnik bila je bubonska kuga.

I danas prisutna

Iako pandemije kuge više ne prijete, bakterija koja je izaziva i dalje postoji u prirodi. U zapadnim dijelovima SAD-a, živi među divljim glodavcima – najviše kod svizaca i prerijskih pasa. Tokom godine zabilježi se u prosjeku sedam slučajeva, dok su smrtni ishodi izuzetno rijetki – u posljednjih 25 godina bilo ih je samo četrnaest.

Na svjetskom nivou, slučajevi se i dalje pojavljuju – najviše u Demokratskoj Republici Kongo, Madagaskaru i Peruu, ali povremeno i u Indiji, Centralnoj Aziji i ruralnim dijelovima SAD-a.

Mogućnost liječenja i važnost brzine

Srećom, savremena medicina raspolaže učinkovitim antibioticima koji mogu izliječiti kugu – terapija obično traje između 10 i 14 dana. Međutim, liječenje mora početi odmah nakon pojave simptoma, jer u suprotnom bolest vrlo brzo napreduje i može biti smrtonosna.

Zabrinutost zbog arizonskog slučaja posebno je izražena jer se radilo o plućnom obliku bolesti – jedinom koji se lako prenosi među ljudima. Ipak, zasad nema pokazatelja da je došlo do širenja zaraze. U Bosni i Hercegovini, kao i ostatku Evrope, rizik od pojave kuge gotovo da i ne postoji, budući da bakterija nije prisutna među životinjama.

Uprkos tome, stručnjaci upozoravaju da se ovakve bolesti ne smiju ignorisati. Klimatske promjene i širenje staništa životinja koje prenose zarazu mogli bi povećati rizik u budućnosti. Smrtni slučaj u Arizoni još jednom nas podsjeća da i bolesti iz prošlosti, poput kuge, i dalje predstavljaju prijetnju i zahtijevaju budan nadzor i brzu reakciju zdravstvenih sistema.

Objavio: usn krajina

MAGAZIN Obrazovanje / Znanost Vijesti