usnkrajina: 26-08-2025 | 08:30 | Kategorija: Listajući staru Krajinu
Da nam ni tada nisu tekli “med i mlijeko” možemo se uvjeriti iz podugog “izvještaja” Hansa Ržehaka, novinara “Krajine”. Obratite pažnju kako “miluje” dok piše o dugovima i “neostvarenim prihodima” i kako se, uopće, odnosi prema očitom problemu u ondašnjim “osnovnim organizacijama udruženog rada”. Mora se priznati da su novinari iz tog perioda morali, pored osnovnih vještina struke i zanata, savladati onu “nevidljivu” nit samocenzure i samoprijekora.
Da slučajno ne bi zvučalo kao kritika bilo čega, a pogotovo nečijeg rada, nevjerovatno je to kako u današnjem, nazovi demokratskom okruženju, možemo povući paralelu kada se pišu i/ili brane izvještaji javnih poduzeća. Očito smo promijenli samo dlaku.
Za mlađu čitalačku publiku moramo pojasniti pojam, bolje reći sintagmu OOUR (osnovna organizacija udruženog rada) koja je bila jedan u nizu pokušaja organiziranja “društvenog dobra”. Pored osnovnih, postojale su i složene organizacije udruženog rada, podijeljene na više osnovnih, radi efikasnijeg samoupravljanja. U praksi, velika firma bila je podijeljena na manje skupine udruženih radnika. Na primjer, jedno veliko poduzeće od 10.000 radnika i više bilo je podijeljeno na pedesetak organizacionih jedinica po 200-tinjak radnika, a svaka je imala prosjek od pet radnih skupina od po 40-ak radnika. Pošto se u bivšem sistemu sve moralo uklapati u ideološke obrasce (“fabrike radnicima, zemlja seljacima”) SFRJ je muku mučila kako, s jedne strane zadovoljiti ideološku matricu, dok su, s druge strane, imali velikih problema s izvozom, kako se to onda govorilo “plasmanom na inostrano tržište”. Brzo se pokazalo da tvornice i poduzeća vođena ideologijom ne mogu sustići cijenom, a ni kvalitetom ono što se proizvodilo na Zapadu. Ovakav vid organizacije poslovanja uveden je 1974. i trajao je do raspada SFRJ. Najbolji dokaz svih nedostataka upravo je vidljiv u ovom tekstu novinara Hansa Ržehaka.
PRIREDIO: Osman Delić
Devet OOUR-a u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo je gubitak od preko 10,5 miliona dinara
Posmatrajući efekte u poslovanju bihaćkih organizacija udruženog rada u prvih šest mjeseci ove godine, neizostavno se nameće konstatacija da je odašnji udruženi rad, u cjelini gledano ostvario pozitivne rezultate. Ukupan prihod bihaćke privrede uvećan je za oko 40,2 posto, dohodak je veći za više od 39 posto, čisti dohodak za 24,5 posto…. ; No, još uvijek određeni broj organizacija udruženog rada ima nemalih problema u poslovanju. Devet osnovnih orga-nizacija udruženog rada iskazalo je u.prvom polugodištu ·gubitak koji dostiže ukupnu sumu od deset miliona i 595 hiljada dinara. S negativnim financijskim efektima poslovali su “Tvornica rastavljača kablovskih glava”, “Bihacit”, “Mljekara”, “Poljoprivredna stanica” Unatransova Osnovna orgnizacija udruženog rada “Teretni saoobraćaj”, Saobraćajna djelatnost “ŽTP-a”, “Tehnoteks”, “Sirovina” i OOUR PPPK Krajina “Transport”. Riječ je, dakle, o organizacijama udruženog, rada koje su i u ranijem
periodu iskazivale gubitke.
Ostvareni gubici, o kojima je bilo riječi i na nedacno odžanoj sjednici Izvršnog odbora Opštinske skupštine u Bihaću, u čijem su radu učestvovali direktori pomenutih organizacija udruženog rada, odnose se uglavnom na gubitke proizašle iz neostvrenog dohotka. Prema nekim procjenama, u ukupnom gubitku devet bihaćkih kolektiva nenaplaćena realizacija učestvuje s čak 64,7 posto. Ovako postavljena problematika gubitaka daje naslutiti da se već u naredna dva mejseca nešto bitnije promijenilo i da bi se nakon devetomjesečnog obračuna, moglo govoriti i onešto manjim gubicima.
Optimimistična predviđanja imaju podlogu samo u slučajevima kada se govori o nekim kolektivima. U većini, pak, gubici su dugoročnijeg karaktera, proistekli iz objektivno uslovljenih vanjskih faktora na koje u organizacijama udruženog rada veoma malo mogu uticati. U tom pogledu, karakterističan je primjer Tvornice rastavljača i kablovskih glava “Energoinvesta”, pa je problem u poslovanju u ovom kolektivu na pomenutoj sjednici Izvršnog odbora Opštinske skupštine u Bihaću bilo više riječi.
REALIZACIJA SPUTALA POSLOVNOST
Tvornica rastavljača i kablovskih glava iz Bihaća je u prvih šest mjeseci ostvarila, zbog neostvarenog dohotka, gubitak od milion i 492 hiljada dinara. Ali, poredeći pokazatelje o potraživanjima ove osnovne organizacije udruženog rada od kolektiva “Energomeksa” iz Meksika, dolazi do konstatacije da se gubitak u ovom bihaćkom kolektivu i ne pojavljuje.
Ukupna potraživanja iznose čak 12 miliona i 948 hiljada dinara i veća su za 11,8 posto u odnosu na isti period iz prošle godine. Uprkos ovakvim poteškoćama, u Tvornici rastavljača i kablovkish glava su svjesni propusta što ih tokom proizvodnog procesa i realizacije na tržištu čini kolektiv. U programu mjera za otkalanjanje uzroka nastalih gubitaka, među ostalim, naglašena je potreba bržeg iosvajanja tržišta, podizanja niova iskoritivosti kapaciteta, ali je najviše pažnje posvećeno upravo subjektivnim faktorima.
Među tim faktorima u ovoj tvornici naglašavaju evidentnu neodgovornost radnika prema radnim obavezama, povećan otpad (škart) i raspianje svih vrsta materijala, gomilanje zaliha poluproizvoda i kašnjenje u isporukama prema kupcima. Dalje se kao subjetivni činioci navodi, porast broja odsustva s posla, posebno u obliku bolovanja, pa zatim određene slabosti u rukovođenju. Svjesni propusa, čulo se na sjednici Izvršnog odbora, u ovoj OOUR (Osnovnoj organizaciji udruženog rada) su poduzeli određene korake da se iznađe put izlaska iz nerentablnosti. A jedan od važnih faktora, prema riječima direktora kolektiva FIlipa Galića, je upravo odgovornij odnos svakog pojedinca prema radu i sredstvima za rad. Nedovoljna konkurentnost Energoinvestovih proizvoda na zapadno-evropskom tržištu (čak 50 posto proizvodnje ovog kolektiva namijenjeno je izvozu) u velikoj je mjeri uslovljena i neekonomičnim poslovanjem proisteklim iz neodgovrnog odnosa prema radu, što povećava troškove. S relativno skupim proizvodima, teško se probijati na tržištu u kojem egzistiraju, pa čak i teško prolaze znatno renomiraniji zapadnoevropski proiozvođači.
MALO PAŽNJE VLASTITIM PROPUSTIMA
Slična situacija je i u nekim drugim organizacijama udruženog rada koje su u prvom polugodištu iskazale gubitke.
U analizi programa mjesa za otklanjanje uzroka natalih gubitaka, rečeno je, organizacije udruženog rada se nisu pridržavale niti obaveze blagovremenog obavještavanja Opštinske skupštine o poslovanju s gubitkom i uzrocima što su do njega doveli. U izrađenim programima, uz to, najviše pažnje posvećuje se analizma objektivnih činilaca, kao i isticanju prenesenih problema i slabosti iz ranijih perioda. ovakvim pristupom izradi programa mjera za otklanjanje izroka gubitaka u kolektivima otupljuje oštrica uočavanja i otklanjanja subjektivnih slabosti koje se ogledaju u slaboj organizaciji rada i poslovanja, nedostacima u načinu planiranja i programiranju vlastitog razvoja, nedovoljnom korištenju proizvodnih kapaciteta i kadrovskog potencijala, nedovoljnoj izgrađenosti sistema raspodjele prema rezultatima rada, slabljenju radne discipline islično.
Posebno je ukazano na činjenicu da u ponuđenim programima mjera nisu dovoljno mjesta našli programi razvoja kolektiva, investicioni programi, rekonstrukcija postoječih i uvođenje novih kapaciteta i novih tehnologija rada, čijom bi se realizacijom podigle garancije boljeg poslovanja.
Šest OOUR-a u Bihaću, sa oko 1.158 zapolenih, koje do sada nisu pokrile iskazane gubitke dolaze pod udar isplate zajedničkih dohodaka. Gubitke su iz sredstava rezervi uspješno do sada pokrili kolektivi “Sirovine”, STD i “Tehnoteksa”. Zbog toga je naglašena potreba bržeg iznalaženja potrebnih sredstava za pokrivanje razlike u minimalnih ličnim dohocima do onog iznosa kojeg predviđa samoupravni sporazum ovih kolektiva.
Obaveza je kolketiva i šire društvene zajednice da mjere što su ih pomenute organizacije udruženog rada ponudile ne ostanu samo na papiru. Sagledani izroci gubitaka ne smiju ostati samo teoretska spoznaja, rečeno je na ovoj sjednici, nego treba ODMAH pristupiti razradi i provođenju predviđenih mjera za obezbjeđivanje boljeg poslovanja u narednom periodu. Nadležni organi Opštinske skupštine, moraće dosljedno pratiti provođenje svih mjera za otklanjanje uzroka gubitaka, a tamo gdje to bude potrebno, predložiće i poduzimanje mjera za zaštitu samoupravnih prava i društvenog vlasništva.
NOVINAR: Hans RŽEHAK
Objavljeno u “Krajini” novembra 1978. godine
Objavio: usn krajina
Listajući staru Krajinu