usnkrajina: 08-04-2026 | 08:15
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su u utorak navečer dogovor o dvosedmičnom uvjetnom primirju, koje uključuje i privremeno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca – ključne svjetske rute za transport energenata. Do naglog zaokreta došlo je nakon diplomatske intervencije Pakistana, čime je u posljednjem trenutku izbjegnuta eskalacija sukoba.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je sporazum manje od dva sata prije isteka roka koji je sam postavio za potencijalne zračne udare na iransku infrastrukturu, uključujući elektrane i mostove – potez koji su brojni pravni stručnjaci i međunarodni akteri ranije upozoravali da bi mogao predstavljati ratni zločin.
“Cijela civilizacija mogla bi nestati večeras… Ne želim da se to dogodi, ali vjerovatno hoće”, napisao je Trump nekoliko sati ranije na društvenim mrežama.
Prema dostupnim informacijama, američki bombarderi tipa B-52 već su bili upućeni prema Iranu prije nego što je dogovor o primirju objavljen.
Dogovor je postignut uz posredovanje pakistanskog premijera Shehbaza Sharifa, koji je zatražio dvosedmični prekid neprijateljstava kako bi se otvorio prostor za nastavak diplomatskih pregovora.
Trump je naveo da će SAD obustaviti napade pod uvjetom da Iran osigura “potpuno, trenutno i sigurno” ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Kasnije je ovaj dan nazvao “velikim danom za svjetski mir”, tvrdeći da je Iran spreman na deeskalaciju.
Stav agresivnog Izraela, kao i obično, bio je nejasan nekoliko sati, da bi premijer Benjamin Netanyahu neposredno prije ponoći po američkom vremenu potvrdio podršku primirju između SAD-a i Irana. Ipak, naglasio je da se sporazum ne odnosi na sukobe s Hezbollahom u Libanu.
Istovremeno, Pakistan je ranije tvrdio da se primirje odnosi na širu regiju, uključujući i Liban, što ukazuje na određene nejasnoće u tumačenju sporazuma.
Dodatnu konfuziju izazvale su dvije verzije iranskog prijedloga od deset tačaka, koji bi trebao poslužiti kao osnova za pregovore. U verziji na farsiju spominje se “prihvatanje obogaćivanja uranija”, dok ta formulacija nedostaje u engleskoj verziji koju su dijelili iranski diplomati.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je prihvatanje primirja, uz napomenu da će siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac biti omogućen u koordinaciji s iranskim oružanim snagama.
Vijest o primirju izazvala je snažne reakcije na globalnim tržištima – cijene nafte su pale, berze porasle, a dolar oslabio, uz očekivanja da bi se protok energenata kroz Hormuški tjesnac mogao normalizirati.
“Ovo mora biti ključni prvi korak ka trajnom miru, jer bi posljedice nastavka rata bile nesagledive”, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul.
Međutim, oprez i dalje prevladava. Australijski ministar energetike Chris Bowen upozorio je da je prerano očekivati pad cijena goriva, dok su Novi Zeland i Japan pozdravili razvoj događaja, ali naglasili potrebu za trajnim rješenjem.
Unatoč postignutom dogovoru, napadi su nastavljeni i nakon njegove objave. Prije isteka roka pogođeni su mostovi i željeznička stanica u Iranu, dok su američke snage izvele udare na vojnu infrastrukturu na ostrvu Kharg, ključnom za iransku naftnu industriju.
Sukob između SAD-a i Irana traje već pet sedmica, bez jasnih naznaka kapitulacije Teherana ili potpunog otvaranja Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine globalne opskrbe energijom.
Pakistan je pozvao obje strane na nastavak pregovora u Islamabadu u petak. Teheran je potvrdio dolazak, dok Washington još nije službeno odgovorio.
Trump je izrazio uvjerenje da bi tokom dvosedmičnog primirja mogao biti postignut konačan sporazum o dugoročnom miru, naglašavajući da su vojni ciljevi već “ispunjeni i premašeni”.
Iako je primirje dočekano s olakšanjem, većina međunarodnih aktera ističe da predstoji složen i neizvjestan diplomatski proces, čiji ishod ostaje otvoren.