19/07/2024

AUSTRIJANCIMA PREKIPJELO, TRAŽE OD BRUXELLESA: “Treba napraviti zid na granici EU zbog migranata”

Objavljeno: 27-01-2023 | 12:19

AUSTRIJANCIMA PREKIPJELO, TRAŽE OD BRUXELLESA: “Treba napraviti zid na granici EU zbog migranata”

Od Poljske do Mađarske i Bugarske, Litve, Grčke i Španjolske. Sve više država članica EU-a gradi posebne barijere i žičane zidove kako bi spriječile ulazak ilegalnih imigranata. Europska komisija je, sa svoje strane, oduvijek bila kritična prema ovoj praksi – koja se smatra kršenjem temeljnih načela Unije – ali stvari bi se možda mogle promijeniti. Naime, Bruxelles bi mogao financirati gradnju zida između Bugarske i Turske, a financiranje bi uključilo i sve ostale, povezane troškove nadzora.

To je javno zatražio austrijski kancelar Karl Nehammer. Beč nije usamljen u tom zahtjevu, a o tome se u četvrtak i raspravljalo na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Stockholmu.

“Ograde imaju učinka. Mogu se koristiti za kanaliziranje ilegalne imigracije, za strožiju kontrolu i sprječavanje ilegalnih prelazaka. No, ograda također mora imati i nadzor, službenike i tehničku opremu.”

Nehammer od Komisije pritom traži financiranje zajedničkog projekta u vrijednosti od dvije milijarde eura. “Zaštita vanjskih granica EU-a je europska dužnost, a zemlje na našim vanjskim granicama ne smiju biti prepuštene same sebi”, ističe Nehammer.

Austrija je u prosincu, podsjećamo, stavila veto na pristupanje Bugarske i Rumunjske Schengenu zbog neregularnih migracija, a Nehammer je naglasio da će austrijski schengenski veto ostati na snazi “sve dok se situacija radikalno ne promijeni”. Austrijanci tvrde da su samo u 2022. godini uhitili više od 100.000 ilegalnih imigranata od kojih je 40 posto stiglo iz Turske preko Bugarske. Radi se većinom o ljudima iz Afganistana, Sirije, Maroka, Egipta i Somalije. Prema Nehammeru, zid bi mogao promijeniti ovu situaciju. Naglasio je i da su ograde potrebne za “podršku zemljama poput Bugarske, Rumunjske, Srbije i Mađarske.”

Nadalje, ovog su tjedna izaslanici 26 članica zemalja Europske unije te izaslanici Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva posjetili Grčku – gdje im je tamošnji ministar Takis Theodorikakos pokazivao granični zid, još uvijek u infrastrukturnom razvoju.

Theodorikakos je pozvao na potporu EU-a u kontekstu povećanja i održavanja te granične sigurnosne mjere.

“Mora postojati solidarnost među državama članicama i pravedna podjela dužnosti… bliska koordinacija je neophodna”, istaknuo je.

Trumpov dizajn

Grčka trenutno ima 27 kilometara barijera duž svoje granice, a grčki ministar nedavno je najavio planove za dodatnih 140 kilometara u 2023. godini. Inače, grčki granični zid sastoji se od nizova okomitih čeličnih greda visokih gotovo 5 metara na čijem se vrhu nalazi metalna barijera i žilet žica. Sličan dizajn zidova na meksičkoj granici koristio je i bivši američki predsjednik Donald Trump. Theodorikakos je istaknuo da su tijekom 2022. godine grčke vlasti spriječile prelazak 256.000 imigranata i pritom uhitili oko tisuću i 300 trgovaca ljudima.

I dok Grčka širi svoje granične zidove i jača granične straže, Poljaci traže nove granične barijere zbog još jednog razloga: tekućeg rata u Ukrajini. Poljska radi na fizičkim i elektroničkim barijerama koje se sastoje od senzora kretanja, dnevnih, infracrvenih i termovizijskih kamera koje efikasno otkrivaju pokušaje ilegalnog prelaska granica.

Čini se da pitanje zidova na granicama Europe obećava novu veliku podjelu unutar zemalja članica. Jer jučer je, u četvrtak, europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson odbila gorespomenuti Nehammerov zahtjev za financiranje dodatne izgradnje ograde duž bugarsko-turske granice.

Prema njenim riječima EU za takav projekt nema novaca. “Ako potrošimo novac na zidove i ograde, neće biti novca za druge stvari”, naglasila je.

Pitanje je kako će na ovo reagirati Bugarska kojima su Austrijanci stavili veto na ulazak u Schengen upravo zbog ilegalne imigracije. Bugarski predsjednik Rumen Radev tražio je 2 milijarde eura za proširenje ograde “kako bi se osigurala stvarna zaštita za Europsku uniju i njene građane.”

“Trebaju im i dronovi, helikopteri, vozila, Austrija je na strani Bugarske”, podržao je tada zahtjev i austrijski kancelar Nehammer.

Veliki razdor

Jasno je da je na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Stockholmu došlo do velikog razdora po ovom pitanju.

“Nužno je učiniti vanjsku granicu EU robusnijom, tako da imamo mogućnost sigurnog putovanja unutar europskog prostora”, komentirao je poslije sastanka austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.

Već u listopadu 2021. dvanaest zemalja EU (Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Češka i Slovačka) zatražile su od Bruxellesa financiranje zaštitnih ograda. Komisija je više puta izrazila svoju nespremnost da participira u ovim projektima.

“Postoji dugogodišnji zajednički stav Komisije i Europskog parlamenta da neće biti financiranja bodljikave žice i zidova”, istaknula je šefica europske izvršne vlasti Ursula von der Leyen. Predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel, smatrao je, naprotiv, da je takvo financiranje “pravno moguće.”

Objavio: usn krajina