Protiv smo ubijanja!
Za slobodnu smo Palestinu i Ukrajinu!


24/04/2024

EUFOR i NATO NEĆE OSTATI VJEČNO: Šta činiti dok su ovdje

Objavljeno: 16-02-2024 | 09:34

EUFOR i NATO NEĆE OSTATI VJEČNO: Šta činiti dok su ovdje
Bosna i Hercegovina izdvaja za odbranu 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda, što uveliko usporava proces opremanja i modernizacije Oružanih snaga BiH

PIŠE: EDIN Barimac, Oslobodjenje

Na zadnjem samitu u Litvaniji, članice NATO-a dale su obećanje da će potrošiti najmanje dva posto BDP-a na svoju vojsku. Rok za postizanje tog cilja nije preciziran. Samo 11 zemalja članica izdvaja više od dva posto BDP-a. Poljska i Grčka su na samom vrhu. S 3,9 posto BDP-a Poljska izdvaja čak i više od SAD-a (3,49 posto). Grčka je na trećem mjestu s 3,01 posto.

Svijetli primjer

Izdvajanja su povećale i države članice koje su geografski bliže Rusiji otkako je ova država prije dvije godine počela invaziju na Ukrajinu. Iznad dva posto BDP-a su Estonija (2,73 posto), Litvanija (2,54 posto), Finska (2,45 posto), Rumunija (2,44 posto), Mađarska koja izdvaja 2,43 posto, te Latvija – 2,07 posto. Iznad crte su i Ujedinjeno Kraljevstvo – 2,07 i Slovačka – 2,03 posto.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, izdvajanja za odbranu su 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda, što uveliko usporava proces opremanja i modernizacije Oružanih snaga BiH.

– Budžet Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za 2023. godinu iznosio je 392.259.000 KM, koji je povećan za 85 miliona KM u odnosu na 2022. Bitno je naglasiti da nacrt budžeta još nije razmatran na sjednici Vijeća ministara BiH, te su, kao što je poznato, dogovorene izmjene u odnosu na prvobitni nacrt, na čemu se još radi. Te izmjene se odnose na činjenicu da je Fiskalno vijeće BiH usvojilo dokument Globalnog okvira fiskalne bilanse i politika u BiH, koji podrazumijeva povećanje od 40 miliona KM za institucije BiH u 2024. godini, kazao je za Oslobođenje zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović.

Šef Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Mirza Smajić ističe da u ovom momentu treba biti više fokusiran na to da postanemo dio NATO-saveza.

– Samim tim, vjerujem da bi došlo i do određenog povećanja budžeta za izdvajanje za odbranu. Gledajući iz našeg ugla, imao bih tu nekoliko pozitivnih primjera. Među prvima je da je reforma odbrane jedna od najuspješnijih reformi koja je provedena u BiH. Drugo, da OSBiH predstavlja svijetli primjer kako država i društvo mogu funkcionirati, a isto tako u razvoju civilno-vojnih odnosa. Tu su u zadnjih desetak godina Oružane snage BiH pokazale, iako su skromno opremljene, pomoć i spremnost na pomoć civilnom stanovništvu za vrijeme velikih poplava. Sjetićemo se da svake godine OSBiH svojim helikopterima, koji su prema nekim podacima više od 30 godina stari, gase požare. Mislim da su ovo dovoljni motivi da idemo u pravcu modernizacije OSBiH, a samim tim i da budemo interoperabilni, kompatibilni sutra sa NATO-snagama, naglašava Smajić.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar ističe da BiH izdvaja manje od jedan posto iz BDP-a zbog opstrukcija “predstavnika RS-a u državnim organima, koji ne žele izdvajati dovoljno novca za jačanje OSBiH”.

– Da nema donacija, OSBiH bi u naoružanju i vojnoj opremi bio u debalansu i limitiran. Ovako on može izvršavati sve zadatke u okviru misija mira NATO-a i EU. Članstvo u NATO-u veoma je važno za sigurnost zemlje, jer zemlja koja je pod NATO-ovim kišobranom je svakako zaštićena od bilo čijeg i kakvog napada na njen suverenitet i teritorijalni integritet. Članstvo u NATO-u dosta i košta, jer ima zajedničkih aktivnosti koje zemlje finansiraju od svog novca, naročito ove veće, a članice su također obavezne da izdvajaju najmanje dva posto iz BDP-a da bi bile relevantne kao sudionik NATO-ovih aktivnosti i kao dio njihovih mirovnih misija, kaže Kozar.

Investiranje u sigurnost

Podvlači da BiH ne treba da traži opravdanje za izdvajanje manje od jedan posto BDP-a za odbranu u tome što i neke države članice NATO-a izdvajaju ispod dva posto.

– Nama to ne treba da bude opravdanje, zato što se još od 2006. godine insistira da se poveća nivo izdvajanja svih država članica na dva posto i više za oružane snage. Ima zemalja koje smatraju da zbog vlastite odbrane treba da izdvajaju više od dva posto. To rade zbog sebe. I u situaciji kakva jeste, BiH bi morala da razmišlja o vlastitoj odbrani, jer neće ni EUFOR ni snage NATO-a biti ovdje vječno. Dakle, BiH kao suverena, nezavisna država mora voditi računa o vlastitoj odbrani i da razvija vlastite oružane snage, napominje Kozar.

Objavio: usn krajina