KOMENTAR: Bitka za baznu (pre)vlast

Kako god, izbori su prošli i u našu svakodnevicu donijeli “rezultate” na bazi kojih će se legitimirati zakonodavna i izvršna vlast na svim nivoima. Trenutno je u toku žestoka bitka za baznu (pre)vlast u svih deset federalnih kantona. U biti radi se o borbi za većinsko delegatsko pozicioniranje u Domu naroda koje će biti presudno u odlučivanju koja će od političkih grupacija dobiti priliku da zajedno sa HDZ-om (HNS-om) BiH formiraju zakonodavnu i federalnu izvršnu vlast. Osim o ovome spomenuta politička borba vodi se i oko toga ko će iz Federacije BiH na nivou države sa političkim predstavnicima Hrvata i Srba biti dio poslaničke većine koja će odlučivati o kadrovskom profiliranju novog Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U konačnici u započetoj postizbornoj političkoj utakmici odlučit će se i o euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine, a prije svega o ponuđenom ubrzanom pristupanju naše zemlje u Europsku uniju. I vrapci na grani, naime, znaju da dosadašnji nositelji funkcija u entitetskoj i pogotovo u državnoj vlasti nisu do kraja spremni na ubrzani ulazak naše zemlje u porodicu Europske unije. Nisu iz prostog razloga što se boje europskog zakonodavstva koje je utemeljeno na nultoj stopi u borbi protiv korupcije i kriminala. Upravo je to glavni razlog orkestriranog napada na Visokog predstavnika i OHR koji se svojom formom i sadržajem doveo u jednaku ravan kako u Banjaluci tako i odnedavno čak i u Sarajevu. To je potvrđeno nastupom Svena Alkalaja, našeg ambasadora u Vijeću sigurnosti koji je Visokog predstavnika u BiH ocrnio više od ambasadora Ruske federacije. Pod krinkom da se sa svoje dvije postizborne oduke svrstao na stranu Hrvata i protiv Bošnjaka, na njegovu i adresu nama prijateljske EU i SAD-a jedino u interesu dosadašnjih vlastodržaca izgovoreno je i ono što ni pas s maslom ne bi pojeo. Do toga je došlo zato što je u traženju što boljih rješenja za uspostavu vlasti nakon ovogodišnjih parlamentarnih izbora odlučeno da se poveća broj delegata u Domu naroda F BiH i da se minimalnim izmjenama federalnog Ustava onemoguće blokade formiranja vlasti u entitetu Federacija BiH. Rješenje je nađeno u odluci da Dom naroda F BiH broji 80 umjesto prijašnjih 56 delegata. Klubovi Bošnjaka, Hrvata i Srba umjesto po 17 sada imaju po 23 delegata, a Klub Ostalih umjesto ranijih sedam sada ima 11 delegata. Sa dvije odluke Visokog predstavnika dobili smo rokove, pa kantonalne skupštine ne mogu više blokirati delegiranje u Dom naroda, jer ako to ne urade oni uradit će Centralna izborna komisija BiH. Za izbor predsjednika i dva potpredsjednika F BiH također postoji rok, a za nominiranje kandidata određeno je da prvo treba po 11 delegata u svakom klubu, pa ukoliko klubovi ne predlože kandidate u roku 30 dana, dovoljno je sedam glasova po klubu, odnosno svega četiri nakon 55 dana. Predstavnički dom F BiH dobio bi u roku 30 dana da glasa o predloženim listama. Nakon izglasavanja lista se dostavlja na glasanje i Domu naroda. Ograničenje popisa pitanja koja definiraju šta je vitalni nacionalni interes, sprječava nastavak njegove zloupotrebe. Nadalje Ustavni sud F BiH jedini bira članove Vijeća za zaštitu vitalnog interesa iz reda sudija tog suda. Amandmanima na Ustav FBiH regulirana je obaveza na međusobnu suradnju, koordinaciju i dogovor, ali su utvrđeni i rokovi za donošenje zakona, s ciljem da se napusti praksa da i dobri zakoni završavaju i drže u ladicama nadležnih političara.. Na kraju sasvim je izvjesno da je ovim svojim intervencijama u ustavno i izborno zakonodavstvo Visoki predstavnik u dobroj namjeri pokušao uvesti red i što je više moguće neutralizirati dosadašnji nered, nerad i zloupotrebe domaćih političara u (do)sadašnjoj vlasti na svim razinama. ^injenica da je gotovo u istoj mjeri napadnut od svih nosilaca funkcija u vlasti neposredno i posredno govori da je Visoki predstavnik na pravom putu. Sada je na našim kako tako izabranim predstavnicima u zakonodavnoj vlasti da se izbore da u izvršnu vlast dođu snage koje će krenuti putem promjena i rada u korist zajedničkog dobra i interesa. Ostanak (do)sadašnjih značio bi priklanjanje neredu na štetu reda i interesa većine građana i naroda Bosne i Hercegovine. Što prije ovo shvatimo lakše ćemo doći do svega onoga što bi nas s pravom svrstalo u porodicu slobodnih i perspektivnih evropskih zemalja.

Objavio: usn krajina