STOLTENBERG: Podrška Bosni i Hercegovini je neupitna!

Na sastanku ministara odbrane članica NATO-saveza, pored Ukrajine, podrška je pružena i našoj zemlji, te Moldaviji i Gruziji

Pred ministrima odbrane zemalja članica NATO-saveza tokom dvodnevnog sastanka našli su se brojni prijedlozi, odnosno rješenja u vidu pomoći određenim zemljama. Podrška Ukrajini tema je u fokusu, a odlučeno je da će se ta podrška nastaviti i intenzivirati. Također, podrška Bosni i Hercegovini od Saveza je, poručuju, neupitna, no nije precizirano šta bi ta podrška našoj zemlji mogla podrazumijevati.

Nove članice
U fokusu svih problema izdvaja se Ukrajina i nakon skoro godinu od početka ruske agresije. Članice NATO-a jasnog su stava da se podrška ovoj zemlji mora nastaviti, štaviše, pojačati u vidu slanja vojne pomoći i naoružanja kojim je moguće, kako kažu, poraziti Rusiju i konačno zaustaviti do sada jednogodišnji rat.

– Ovo uključuje nastavak podrške Ukrajini, jačanje odbrane sa adekvatnim snagama i zaštita naše kritične infrastrukture. Skoro je prošla godina od početka ruske invazije na Ukrajinu, najvećeg sukoba od Drugog svjetskog rata. Ne postoje znakovi da se Rusija sprema za mir. Ukrajinski ministar odbrane jučer je informirao NATO-saveznike o situaciji i potrebama Ukrajine u narednom periodu, kazao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

Stoltenberg je naglasio i kako su saveznici razgovarali o situaciji u Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji te je poručio kako će se pojačati podrška ovim državama, no nije precizirano kada i kako. Potrošnja municije u Ukrajini uzela je maha, pa je sve išlo u tom pravcu.
– Prije godinu, Putin je pretpostavio da je Ukrajina laka meta. Putin je pretpostavio da će Kijev lako pasti. Putin je pretpostavio da će svijet stajati po strani. Ali, Kremlj je bio u krivu u svakom pogledu, poručio je Lloyd James Austin III, ministar odbrane SAD-a.

Iako saveznici nemaju isto mišljenje o ulasku Finske i Švedske u savez, generalni sekretar Alijanse ponovo je pojasnio da je urađeno sve što se moglo uraditi u kontekstu apliciranja. Istog mišljenja je i ministrica vanjskih poslova Njemačke, koja je još jučer izrazila spremnost da ove dvije zemlje stupe u NATO.

– Finska i Švedska ispunjavaju uslove koje smo postavili u Madridu, stoga je za NATO u cijelosti vrlo važno da se te dvije zemlje pridruže prije sljedećeg summita, smatra Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke.
Stoltenberg je pričao detaljnije o potrošnji municije u borbi protiv ruske agresije.

Pojačati aktivnosti
– Saveznici su se složili da radimo zajedno sa vojnom industrijom, da povećamo naše zalihe. Pozdravljam i multinacionalne projekte koji su odobreni danas. To uključuje skladišta za municiju, kao i baze za protuzračnu odbranu, pojasnio je Stoltenberg, dodavši kako su saveznici potpisali ugovore sa vojnim industrijama, što znači da se proizvodnja municije povećava.

– Te stvari se dešavaju, ali moramo nastaviti i pojačati aktivnosti, jer postoje velike potrebe, napomenuo je Stoltenberg.

I on je poput njemačke ministrice kazao kako je u procesu članstva Finske i Švedske NATO uradio sve što je mogao, te da Alijansa ostaje pri čvrstom obećanju da će pomoći ugroženim partnerima u jačanju odbrambenih sposobnosti.

Objavio: usn krajina