Treba sačekati

Rezultati izbora održanih prije četiri godine i ovih od nedjelje, 2. oktobra gotovo da se ne razlikuju ni u čemu. Izuzetak je samo izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka. Umjesto kadra SDA ovaj put izabran je kandidat udružene opozicije predvođene sarajevskom “trojkom”. DF i SNSD i ovaj su put “dobili” svoje članove Predsjedništva. Što se zakonodavne vlasti tiče SDA je zadržala mjesto prve političke stranke u Bosni i Hercegovini. Pojedinačno će opet imati najveći broj poslanika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH. Stranka demokratske akcije BiH zadržala je i lidersku poziciju u najvjerojatnije šest od ukupno deset kantona. Među njima je, dakako i Unsko-sanski. Prema preliminarnim i nepotvrđenim izbornim rezultatima SDA je u USK-u od prebrojanih 81.000 glasova (nevažećih skoro 10 %) osvojila 20.329 glasova ili 25,18 posto, što je u odnosu na prošle izbore manje za oko 1250 glasova ili za oko 3,5 posto. S tim brojem glasova sigurno računaju na 9 od ukupno 30 mjesta u Skupštini Unsko-sanskog kantona. U redoslijedu, prema osvojenom broju glasova slijedi NES sa vjerojatnih 8 poslanika, SDP sa moguća 4, POMAK sa 3, DF sa sigurna 2, te Laburistička stranka, Stranka za BiH, Narod i pravda i Naša stranka sa po jednim. Ovo je bilo sa stanjem do četvrtka, 13 oktobra. Šta će na kraju biti još se ne zna. Zna se, međutim, da se rezultati ovogodišnjih izbora i utvrđeni odnos političkih snaga u Skupštini Unsko-sanskog kantona u odnosu na rezultate i odnos snaga utvrđen prije četiri godine gotovo pa neznatno razlikuju. Prva se razlika tiče broja parlamentarnih stranaka. Umjesto dosadašnjih osam za sada ih ima devet. Druga se odnosi na činjenicu da je ovaj put među 30 skupštinskih poslanika izabrano poslanika srpske i hrvatske nacionalnosti. Poslanika hrvatske nacionalnosti mogao bi dati NES i LS, a srpske SDP. To znači da će USK ovaj put sigurno imati svoje predstavnike u sva tri kluba Doma naroda PS Federacije Bosne i Hercegovine. Što se razlika tiče od izabranih 30 poslanika 11 ih je iz starog skupštinskog saziva. Prije ih je bilo dva manje. Priliku da zadrže poslanički status ovog su izbornog oktobra iskoristili poslanici iz SDA Jasmin Musić, Zinajda Hadžić , Mehmed Mahmić i Asmir Ćufurović, iz NES-a Hajrudin Halilović, Agan Bunić, Amir Murić i Ifeta Kadić, iz SDP-a Fatka Kulenović i Mersad Draganović i iz POMAK-a Zikrija Duraković. Ambiciju da se pojave u ulozi kreatora i “sastavljača” nove skupštinske većine s pravom imaju čelni ljudi Stranke demokratske akcije i Narodnog evropskog saveza. Tako je bilo i prije četiri godine kada su na to pravo polagali SDA i nekadašnja Koalicija A SDA POMAK Zajedno za USK. I onda, baš kao i sada odnos snaga između ova dva politička subjekta ostao je nepromijenjen. SDA za sada opet računa na svojih 9 poslanika, a bivša A SDA sada NES na svojih osam. To će u pregovorima o sastavljanju nove skupštinske većine i izboru novog skupštinskog rukovodstva po svemu sudeći biti od presudne važnosti. U nastojanjima da dođu na ključne pozicije u vlasti USK-a, u sadašnjem odnosu političkih snaga SDA USK-a ozbiljno računa na podršku sebi bliskog POMAK-a i DF s kojima trenutno može imati 14 poslanika. S druge strane NES i SDP na maksimalno 12 poslanika prave računicu da prevagu odnesu poslanici preostale četiri stranke ( LS, S BiH, NIP i NS) koje u zbiru mogu imati najmanje četiri do pet poslanika. Međutim, znajući našu “prevrtljivu ćud” i “trgovački mentalitet” prerano je za donošenje bilo kakvih konačnih zaključaka. Najviše iz razloga što se zna da će federalni i državni nivoi izvršne vlasti, imati šta (po)nuditi i s tim trgovati u korist pridobivanja poslaničke podrške na kantonalnim razinama vlasti. Sve u svemu treba sačekati da se vidi hoćemo li u strukturiranoj novoj kantonalnoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti imati elemente stare i već viđene arhitekture ili ćemo se morati naviknuti na ono što već nude novi politički projektanti i njihovi izvođači radova.

Objavio: usn krajina