U CILJU REVITALIZACIJE I RAZVOJA POLJOPRIVREDE: Iz budžeta USK u 2022. isplaćeno 10 miliona KM

U protekloj godini, kada je u pitanju direktna podrška poljoprivrednoj proizvodnji iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za prošlu godinu, osigurano je deset miliona KM od čega sedam miliona se odnosi na kantonalne i redovne poticaje, milion KM za realizaciju programa šteta iz 2021. i dva miliona KM za Program šteta u 2022. godini. Pokazatelji su to prezentirani na sastanku predstavnika resornog kantonalnog ministarstva i poljoprivrednih proizvođača s područja Unsko-sanskog kantona, održanom prošle sedmice u Bihaću.

Ovom prilikom prisutnima se obratio i Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona, ističući zadovoljstvo postignutom suradnjom s poljoprivrednim proizvođačima u protekle četiri godine, što je u konačnici rezultiralo povećanjem poljoprivredne proizvodnje.

Animalna proizvodnja prednjači

Kada je u pitanju utrošak kantonalnih novčanih podrški po vrstama podrške u prošloj godini za animalnu proizvodnju je izdvojeno skoro 5,4 miliona KM, biljnu proizvodnju 1,4 miliona KM i ostale vrste podrške 171 hiljada KM.
Kantonalne novčane podrške za 2022. godinu poljoprivrednim proizvođačima su u cijelosti isplaćene zaključno sa 31.decembrom kao i milion KM koji je u budžetu osiguran za realizaciju Programa šteta nastalih u 2021. godini uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta i enormnog rasta cijena goriva, sjemena, đubriva i svih ostalih troškova proizvodnje. Rebalansom budžeta USK za 2022. godinu osigurana su još dva miliona KM za realizaciju Programa šteta nastalih u godini iza nas. Ta su sredstva osigurana, što bi se reklo 5 do 12, i realizacija nije bila moguća do kraja kalendarske 2022. godine ali će svakako poljoprivrednim proizvođačima dobro doći kako bi lakše obavili pripreme za proljetnu sjetvu.

Kada su u pitanju federalne novčane podrške primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz Budžeta F BiH za 2022. godinu (bez stavke Proizvodnja kravljeg mlijeka) odobreno je 4,458.716 KM što je za 1,520.110 više nego u 2021. godini. Podrška animalnoj proizvodnji na području Unsko-sanskog kantona u prošloj godini s federalnog nivoa planirana je u iznosu od 2,927.344 KM a biljna 1,531.371 KM. Podrške za proizvodnju svježeg kravljeg mlijeka u Budžetu F BiH u protekloj godini planirane su u iznosu 12,221.972 KM. U cijelosti federalne novčane podrške u 2022. su planirane u iznosu od 16,680.688 KM.

Važno je istaći da Unsko-sanski kanton u cijeloj Federaciji BiH i dalje zauzima prvo mjesto po proizvodnji mlijeka. Za novčane podrške s federalnog nivoa u prošloj godini apliciralo je 5.049 proizvođača mlijeka s područja Unsko-sanskog kantona. U izvještajnoj godini ukupno je otkupljeno 37,173.616 litara mlijeka.

USK najveći proizvođač mlijeka u F BiH

Po broju proizvođača i količini proizvedenog mlijeka u USK daleko prednjače Cazinjani. Ukupno 1.389 proizvođača mlijeka s područja Cazina proizvelo je i isporučilo otkupljivačima 13,094.154 litre svježeg kravljeg mlijeka. Slijedi Sanski Most sa 6,393.855 litara proizvedenog mlijeka, Bosanska Krupa sa 5,048.491 litar, Velika Kladuša 4,685.060 litara, Bužim 3,010.219 litara, Ključ 2,166.808 litara, Bosanski Petrovac 1,514.490 litara i Bihać 1,260.539 litara mlijeka. Za navedene isporučene količine svježeg kravljeg mlijeka s federalnog nivoa planirani su poticaji u iznosu 12,221.972 KM.

Na području Unsko-sanskog kantona otkup mlijeka vrši pet otkupljivača/prerađivača mlijeka: “Meggle” Bihać, Mliječna industrija “99” Gradačac, “^apljanka” Sanski Most, “Dasmil” Bosanska Krupa i Mljekara “Livno”.

Na području USK preovladavaju manja tržišno nekonkurentna poljoprivredna gazdinstva, starije dobne strukture, radne snage, slabo tehnički opremljenih u procesu proizvodnje, te je neophodo poduzeti brojne mjere u cilju revitalizacije i razvoja stočarske proizvodnje jer Kanton raspolaže s vrlo dobrim prirodnim i ljudskim resursima za ekonomski profitabilnu proizvodnju mlijeka.

U 2022. godini na području Unsko-sanskog kantona proizvedeno je 5,232.660 litara mlijeka više nego 2012. godine. U izvještajnom periodu zabilježen je i rast registriranih poljoprivrednih gazdinstava i pravnih subjekata na području USK-a.

Na prijedlog resornog ministarstva Vlada USK je u prošloj godini obezbijedila i milion maraka poljoprivrednim proizvođačima za štete nastale u poljoprivrednoj proizvodnji u 2021. godini. Subvencije po ovom osnovu je dobilo 3.000 aplikanata.

Linearna isplata poticaja najrealnija i najpoštenija

Relativno slaba, protekla 2022. proizvodna godina, odrazila se na materijalno stanje poljoprivrednika, čime je otežana i realizacija jesenje sjetve. Subvencioniranjem nadoknade šteta i sufinaciranjem jesenje sjetve poljoprivrednim proizvođačima u prošloj godini dijelom je ublaženo teško stanje, te im je omogućeno da lakše pokrenu novu proizvodnu godinu u smislu nabavke stočne hrane i realizacije jesenje sjetve, prvenstveno misleći na nabavku imputa (gorivo, mazivo, sjemenska roba i sredstva za zaštitu bilja).

U sklopu realizacije Programa utroška “Subvencija privatnim poljoprivrednim proizvođačima za štete u poljoprivrednoj proizvodnji u 2022. godini, za koji je osigurano dva miliona KM, sačinjeno je 3.530 rješenja (421 za pravna i 3.109 za fizička lica), a sufinancirano je 2.905 aplikanata sa područja USK (neki od aplikanata su ostvarili podršku u 2022. za više različitih proizvodnji).

Prema podacima sa terena, po dobijanju subvencija za nadoknadu šteta i sufinanciranje jesenje sjetve, novčana sredstva farmeri su preusmjerili u poboljšanje i povećanje proizvodnje.

Prema planovima resornog kantonalnog ministarstva u ovoj godini su planirana sredstva u iznosu od 11,5 miliona KM, od čega bi direktno u poljoprivrednu proizvodnju išlo 9,5 miliona KM, što je do sada najveći iznos. Na sastanku u Bihaću poljoprivredni proizvođači su pohvalili suradnju sa resornim ministrom Sulejmanom Kulenovićem i Vladom USK, na čelu sa premijerom Mustafom Ružnićem, jer su konačno uspostavljeni partnerski odnosi između vlasti i poljoprivrednika i napokon je prihvaćen njihov prijedlog linearne isplate poticaja svim poljoprivrednim proizvođačima, što je, kako su naglasili najrealnije i najpoštenije, i tako treba da bude i ubuduće.

N. Piralić

Objavio: usn krajina