ZAKON NE DOZVOLJAVA DA SE STUDENTI UPISUJU TOKOM CIJELE GODINE A TO SE UPRAVO DEŠAVA NA PRIVATNIM UNIVERZITETIMA: Rektor Islamović: Kvalitet visokog obrazovanja je narušen kroz privatne visokoškolske ustanove

F. Vojić

Javna je tajna da u Unsko-sanskom kantonu ima dosta onih koji su završili fakultete i stekli zvanja na privatnim visokoškolskim ustanovama u Federaciji BiH, ali najviše u entitetu Republika Srpska. Za neke privatne univerzitete iz Republike Srpske u istraživačkom prilogu hrvatske televizije RTL iz 2021. godine u emisiji “Potraga” otkriveno je da pojedini privatni univerziteti nisu poštovali određene propise kada je stjecanje akademskih zvanja u pitanju, što je kuluminiralo aferom u kojoj su glavni akteri bili i neki političari.
Na ovu temu razgovarali smo sa dr. Fadilom Islamovićem, rektorom Univerziteta u Bihaću, koji smatra da privatne visokoškolske ustanove i univerziteti nemaju perspektivu.

Fakulteti koji nemaju budućnost
– Trebamo znati razlikovati akreditovane i neakreditovane visokoškolske ustanove. Vrijeme će pokazati da će mnoge visokoškolske ustanove u privatnom sektoru, pa čak i koje su akreditovane, gubiti studente i same po sebi se ugasiti. Iz razloga što jednostavno nema interesa. I kada je akreditovana privatna visokoškolska ustanova, to nisu isti principi kao kod onih visokoškolskih ustanova koje su u javnom vlasništvu. Kada ovo govorim, ne kažem to da želim generalno staviti u drugi plan privatne visokoškolske ustanove, jer imamo mi jako dobrih privatnih visokoškolskih ustanova. Međutim, činjenica je da tu postoji mnogo tzv. kofera, kaže rektor Islamović.
Osporavanje visokoškolskih diploma iz BiH uzima sve više maha zbog čega se, smatra Islamović, vrlo lako može dogoditi da Republika Hrvatska kao članica Evropske unije, dovede BiH u situaciju da će proces priznavanja diploma odavde biti puno rigorozniji iz razloga što je kvalitet visokog obrazovanja narušen kroz privatne visokoškolske ustanove.
– Govorimo o kvaliteti stečenog znanja i to nije isto znanje kao kod studenta koji se mukotrpno školuje, uči i priprema ispite, koji istinski uloži napor i trud da ih položi kao kod onog koji samo čeka da prođe vrijeme da uplati troškove. Obratite pažnju na upise na privatnim visokoškolskim ustanovama. Uvijek se tu navode neki popusti za studente koji se upišu do određenog datuma. O kakvim popustima se tu radi? Pa nije to trgovina! Ako jedan semestar nastave košta npr. 1.000 KM, nema tu popusta. Zatim, oni stalno upisuju studente, a Zakon to ne dopušta jer postoji matična knjiga u kojoj se na određeni datum mora zatvoriti upis i unos podataka. Dakle, nema više upisa. A kod njih se studenti upisuju tokom cijele godine i na taj način se unosi nered u visoko obrazovanje, pojašnjava rektor Islamović.
U BiH postoji osam javnih univerziteta. Dva iz entiteta Republika Srpska i šest iz Federacije BiH. Oni su objedinjeni u jedno Udruženje koje nosi naziv “Rektorska konferencija BiH” gdje svake godine jedan od rektora predsjedava tom Konferencijom u toj godini. Fadil Islamović rektor Univerziteta u Bihaću predsjedavao je Konferencijom 2020. godine i sve sjednice su se održavale u Bihaću.
– Imali smo zahtjev da se unutar Konferencije uvedu i rektori privatnih univerziteta, a naš kontra argument bio je da u BiH imamo negdje oko 50 visokoškoslih ustanova, na osam javnih studira oko 85% studentske populacije, a svega 15% studenata studira na ostalim visokoškolskim ustanovama. Iz tog razloga smo kazali da oni mogu ući u Konferenciju ali po principu broja studenata a to je da dobiju jedno ili eventualno dva rektorska mjesta i to samo sa onih visokoškolskih ustanova koje su akreditovane. Neka se dogovore ko su njihovi predstavnici i mi ćemo ih prihvatiti. Kada smo im nametnuli takve kriterije, oni su odustali, ističe rektor Islamović.

Nelojalna konkurencija
Pitanje diploma, zvanja ali posebno znanja stečenih na tim privatnim visokoškolskim ustanovama, primarno u Republici Srpskoj, a takvih ima i u Federaciji BiH ali manji broj, vrlo je diskutabilno, kaže rektor Islamović.
– Zato što ljudi sa diplomama koje su stečene na neadekvatnom znanju, već na vremenu provedenom u plaćanju školarine jer samo je to bitno, postaju jedna ozbiljna i nelojalna konkurencija kadrovima koji se školuju na javnim visokoškolskim ustanovama u BiH. Sjetite se situacije prije nešto više od pola godine kada je medijski eksponirano bilo pitanje direktora UKC-a u Tuzli. Radi se o čovjeku koji je stekao diplomu doktora na privatnom univerzitetu u Brčkom. To je uzrokovalo toliki pritisak javnosti da su ga na kraju smijenili, ali je morala Vlada pasti da bi do toga došlo, podsjeća Islamović.
Na kraju dodaje, kako je to vrlo široko pitanje koje zahtjeva uključenje šire zajednice u njegovo razmatranje, ali i organa izvršne i zakonodavne vlasti, akademske zajednice i ljudi koji rade u srednjim školama i organima uprave.
– Kada bi se otvorila ovakva rasprava, zasigurno bi razotkrila mnoge devijacije u visokom obrazovanju. Javne institucije ne žele govoriti o ovom problemu jer su nepoduzimanjem radnji koje su dužni bili poduzeti, vlasnicima takvih diploma omogućili prolaz u društvu, zaključuje Islamović.

Objavio: usn krajina