25/06/2024

ZANIMLJIVA “BRIGA” SUSJEDA: Prilično “žurna”, bolje reći histerična reakcija Jutarnjeg lista

Objavljeno: 08/12/2022. 12:10

ZANIMLJIVA “BRIGA” SUSJEDA: Prilično “žurna”, bolje reći histerična reakcija Jutarnjeg lista

Da je interes za izbore u našoj zemlji odavno prešao državne okvire, nije novost. Međutim, da se u finišu uspostavljanja vlasti i imenovanja u taj proces prilično aktivno uključio zagrebački Jutarnji, još k tome, pristrano i krajnje otvoreno zastupajući HDZ BiH, poprilična je novina, koja liči na strategiju, s priličnom dozom “homogenizacije u ustrajavnju”. Nešto, što se samo moglo vidjeti na predizbornom plakatu Čovićeva HDZ-a. Da ne bi previše zidali ovu kulu, koja ima natruhe zavjereničke rabote, jer kako drukčije rastumačiti činjenicu da u svim medijima u RH-a, elektronskim i pisanim, umjesto građanska, naši susjedi namjerno ponižavaju i lažno je predstavljaju kao “bošnjačko-građanska koalicija”, što ona zasigurno nije, već isključivo bosansko-hercegovačka. Ako ne vjeruju neka zavire na izborne liste SDP-a, Naše stranke, pa i NiP-a. Bit će da instrukcije dobivaju od predsjednika im Milanovića. Zanimljiv je i izbor istaknute – naslovne fotografije? Bilo kako bilo, u cijelosti prenosimo tekst objavljen na portalu Jutarnjeg, koji je, a to se mora ponoviti, žurno objavljen nakon donošenja odluke CIK-a u procesu žrijebanja

NOVI ZAPLET: Komplicira se uspostava vlasti u BiH: SDA dobila kontrolni paket u Domu naroda parlamenta Federacije

SDA je tako dobila dvanaestog zastupnika u klubu Bošnjaka u federalnom Domu naroda

Proces uspostave nove vlasti u BiH zakomplicirao se nakon što je u četvrtak Stranka demokratske akcije (SDA) dobila kontrolni paket u Domu naroda parlamenta Federacije, a time i mogućnost utjecanja na izbor izvršne vlasti u tom entitetu.

U sjedištu Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) u Sarajevu tijekom dana obavljeno je žrijebanje između dva kandidata za zastupnika u Domu naroda iz reda Bošnjaka koje treba delegirati Livanjska županija, a sreća je odlučila kako će to biti član SDA.

Izboru na sreću pribjegava se u situacijama u kojima su kandidati za delegiranje u Dom naroda izjednačeni po broju zastupnika koji ih podupiru u županijskim skupštinama.

SDA je tako dobila dvanaestog zastupnika u klubu Bošnjaka u federalnom Domu naroda, a blok od osam do sada oporbenih bošnjačkih i građanskih stranaka, koje su načelno dogovorile koaliciju s HDZ-om BiH, ostao je na 10 zastupnika.

SDA može računati i na još jednog zastupnika u klubu Bošnjaka koji dolazi iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića.

Sukladno izmjenama izbornog zakona koje je 2. listopada nametnuo visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, najmanje 11 zastupnika u svakom od tri kluba konstitutivnih naroda u entitetskom parlamentu čini većinu kvalificiranu za predlaganje kandidata za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH.

Predsjednik Federacije BiH treba biti iz reda hrvatskog naroda, a čelnik HDZ BiH Dragan Čović u srijedu je potvrdio kako će kandidatkinja za tu poziciju biti Lidija Bradara.

Po jedan dopredsjednik bira se iz reda Srba u kojemu “osmorka” ima osiguranu većinu, dok je drugi dopredsjednik iz reda Bošnjaka, a prema trenutačnom omjeru snaga u Domu naroda mogućnost predlaganja takvog kandidata sada ima samo SDA.


Dragan Čović

Dopredsjednici Federacije su bitni jer je njihova suglasnost bitna za sva imenovanja pa tako i za uspostavu vlade Federacije BiH.

Predsjednika i dopredsjednike, na temelju prijedloga Doma naroda, bira Zastupnički dom federalnog parlamenta gdje HDZ BiH i “osmorka” imaju većinu.

Njima sada na raspolaganju stoji mogućnost da u Zastupničkom domu obore prijedlog SDA za bošnjačkog dopredsjednika. Nakon toga bi se u drugom krugu ponovo predlagali kandidati, a za to su u ovakvom slučaju, sukladno Schmidtovim izmjenama izbornih pravila, dovoljni i glasovi po sedam zastupnika iz nacionalnih klubova.

Predsjednik HDZ BiH Čović u srijedu je kazao kako će, unatoč ovakvom mogućem ishodu izbora bošnjačkih zastupnika, njegova stranka i bošnjačko-građanska “osmorka” nastaviti proces uspostave vlasti oslanjajući se na komotnu većinu koju imaju u zastupničkim domovima kako federalnog tako i državnog parlamenta.

Objavio: usn krajina