18/06/2024

ZAŠTO UČITI KAD SE MOŽE KUPITI: Otkrivaju se lažne diplome, ali još niko nije “omirisao” zatvora

Objavljeno: 28/11/2022. 07:20

ZAŠTO UČITI KAD SE MOŽE KUPITI: Otkrivaju se lažne diplome, ali još niko nije “omirisao” zatvora

Kupovina diploma sistemski je problem države, koja će teško podijeliti otkaze onima koje je zaposlila na osnovu krivotvorenih isprava

Agencija za borbu protiv korupcije BiH je prije pet godina počela proces revizije diploma. Dvije godine poslije, inicijativa je poslana svim tijelima za sprečavanje korupcije u BiH. Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS-a pristižu podaci koji pokazuju da su u zdravstvu, školstvu, saobraćaju, na složenim i odgovornim funkcijama, ljudi sa lažnim diplomama.

NAPLATA PROVJERE
– Izvršili smo provjere za oko 12.000 osoba koje su zaposlene u javnom sektoru Kantona Sarajevo, od kojih za ukupno 93 osobe obrazovne ustanove nisu mogle potvrditi vjerodostojnost diploma. Radi se o 90 diploma srednjih škola i tri fakultetske, kaže za O kanal Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a.

Prema dobijenim podacima iz ovog ureda, najviše zaposlenih sa falsifikovanim diplomama u preduzećima čiji je osnivač KS je u KJKP Rad 23 osobe, 14 osoba u KJKP Gradski saobraćaj, devet u Vodovodu i kanalizaciji, osam u Sarajevo-šumama, te četvero u KJKP Toplane. U ostalim institucijama pronađena je jedna do dvije osobe sa lažnim diplomama.

Najviše iznenađuje to što Srednja škola za saobraćaj i komunikacije Sarajevo nije mogla potvrditi validnost diplome za čak 46 osoba. Slijedi je Srednja mašinska tehnička škola u Sarajevu sa šest osoba, potom Mješovita srednja saobraćajna škola u Tuzli (četiri), Srednja građevinsko-geodetska škola u Sarajevu (tri), dok ostale obrazovne institucije nisu mogle potvrditi validnost diploma za jednu do dvije osobe. Od 2016. godine do danas, na Univerzitetu u Sarajevu revidirano je 22.400 diploma.

– Nijedna diploma nije, od 22.400, stečena suprotno zakonu. Otkriveno je i da je 35 diploma bilo falsificirano od fizičkih lica izvan Univerziteta, neki i izvan Sarajeva, da je neko uzeo nečiju diplomu, pa na osnovu nje falsificirao i napravio sebi diplomu, kaže Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.

To što pojedini univerziteti traže naknadu za provjeru diploma, u Uredu smatraju nedopustivim.

– Izdvajamo Univerzitet “Džemal Bijedić” u Mostaru, koji zahtijeva uplatu na ime naknade za provjeru vjerodostojnosti diplome 100 KM (po diplomi), te smo zbog navedenog onemogućeni izvršiti provjeru vjerodostojnosti diploma za više od 1.000 osoba, govori Kafedžić.

Kada su u pitanju lažne diplome u KS-u, Tužilaštvu je podneseno više krivičnih prijava.

– Vrše se provjere navoda, kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela. Zbog krivičnog djela krivotvorenje isprave, odnosno upotrebe nezakonito stečenih diploma, optuženo je više osoba, među kojima su uposlenici kantonalnih i javnih ustanova, ističe Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva KS-a.

Ali, uzalud i prijave i optužnice, jer okrivljeni bivaju oslobođeni. Senad Pehlivan, posrednik koji na viralnom videu obećava novinarki Žurnala lažnu diplomu, oslobođen je optužbi. Sociolog Vladimir Vasić smatra da je falsifikovanje diploma porazno, zabrinjavajuće, ali nije začuđujuće. Kako kaže, sistem vrijednosti u Bosni i Hercegovini je poljuljan, a daleko smo i od pravne države.

Iz Ureda ističu da se ne radi o sporadičnim i izolovanim slučajevima, već o sistemskom problemu i organizovanom procesu krivotvorenja diploma. Poručuju, potrebno je aktivno učešće svih aktera, te da ovo pitanje mora biti visoko na listi prioriteta svih institucija koje žele da se bore protiv korupcije.

ODUZIMANJE ISPRAVA
– Prvi korak je da se ti ljudi smijene, da im se zabrani rad u bilo kojoj javnoj sferi, da se udalje iz javnog života i da se zakonski kazne, ističe Vasić.

A prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, ukoliko se ustanovi da je došlo do greške, postoji mogućnost oduzimanja diplome.

– Sve javne isprave koje Univerzitet izdaje mogu se oduzeti prema novom zakonu, ali zato kao Univerzitet još nismo pripravni, jer nemamo podzakonski akt kojim je preciznije uređeno kako se to radi. Dok traju provjere, možda ćemo imati i taj akt, radi se novi statut, a po zakonu smo dužni da to preciziramo u Statutu, poručuje Škrijelj.

Vasić smatra da se neće puno toga promijeniti u skorije vrijeme. Ono oko čega se svi slažu jeste da nam je potrebna ozbiljna reforma obrazovanja.

Objavio: usn krajina