18/06/2024

ZBOG NEPOSTOJANJA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE: Izgubljene višemilionske investicije

Objavljeno: 16/12/2022. 09:15

ZBOG NEPOSTOJANJA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE: Izgubljene višemilionske investicije

Nepostojanje prostorno-planske dokumentacije i u F BiH je posljedica složene administrativno-političke situacije u državi

Ratna razaranja i višegodišnji zastoj u razvoju ostavili su trajne posljedice na području cijele Bosne i Hercegovine. Iako se očekivalo da će Bosna i Hercegovina u poslijeratnom vremenu započeti snažan prostorni razvoj u skladu sa savremenim principima, nažalost zbog brojnih društveno – političkih, ekonomskih i drugih razloga, razvoj BiH je otišao u potpuno drugom smjeru. Tranzicije društva, uvođenje parlamentarne demokracije, ukidanje društvenog vlasništva, uvođenje tržišnog gospodarstva, novo teritorijalno ustrojstvo i globalizacija su u dobroj mjeri doprinijeli razvoju krize u svim segmentima pa tako i u sistemu prostornog planiranja.

Nepostojanje prostorno-planske dokumentacije i u Federaciji BiH zasigurno je posljedica složene administrativno-političke situacije u državi. Nedostatak prostorno-planske dokumentacije, počevši od prostornih planova najviše razine do planskih dokumenata na nižim razinama, ostavlja mogućnost za razne malverzacije što se nažalost i dešava.

Solarne i vjetro elektrane nisu proglašene javnim interesom

Unsko-sanski kanton je u procesu donošenja prostorno-planske dokumentacije, ali taj proces ide sporo i nema naznaka da će skoro biti završen. Kako sada stvari stoje općine/gradovi na teritoriju Unsko-sanskog kantona, sve osim Općine Velika Kladuša, imaju validne prostorne planove što im donekle omogućava razvoj i planiranje u skladu sa važećim zakonskim propisima.

Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Unsko-sanskog kantona, ističe kako zbog nepostojanja važeće prostorno-planske dokumentacije, u mnogim slučajevima, nije moguća ni pretvorba poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. A zahtjeva za prenamjenu zemljišta je, kaže, mnogo. Tamo gdje je to moguće uraditi resorno ministarstvo izda odobrenje ali gdje nije, ne može. To što je na terenu druga priča, ministar Kulenović ističe, da je stvar inspekcija koje su nadležne za te slučajeve.

– Simptomatično je da Općina Velika Kladuša nema prostorno-plansku dokumentaciju a niti jedan zahtjev s područja te općine za pretvorbom poljoprivrednog u građevinsko zemljište u međuvremenu, barem za moga mandata, prema nama nije upućen. Međutim, svjedoci smo da se u tom dijelu Unsko-sanskog kantona radi i gradi. Kako i po kojim propisima ne znam, ali se radi. S druge strane Općina Bosanski Petrovac, koja sada ima riješenu prostorno-plansku dokumentaciju i gdje bi se trebao implementirati vrlo važan projekt izgradnje solarne elektrane, je na čekanju jer solarne i vjetro elektrane nisu proglašene javnim interesom i Ministarstvo poljoprivrede, prema važećim zakonskim rješenjima ne može davati poljoprivredno zemljište za te namjene već samo za poljoprivredne djelatnosti. To kada je u pitanju državno poljoprivredno zemljište dok se za poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji Općine Bosanski Petrovac, mogu izdavati odobrenja za prenamjenu. A poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu na području Bosanskog Petrovca je gledano po klasama tek neke sedme, osme klase i kao takvo nije pogodno za razvoj poljoprivrede. Uz sve ostale elemente, bilo bi idealno za projekte kao što je izgradnja solarnih i vjetro elektrana za koje postoji interes i domaćih i stranih investitora. Nažalost, zastarjeli i prevaziđeni zakoni, nam to onemogućavaju, ističe Kulenović.

Zastarjela i prevaziđena važeća zakonska rješenja

Prostorno-plansku dokumentaciju općina/gradova neophodno je usklađivati sa istom na višim razinama vlasti, koje nema. Višemilionske investicije su zbog toga na čekanju ili investitori odustaju od ulaganja na području Unsko-sanskog kantona i odlaze gdje su te oblasti uređenije. I nije samo prostorno-planska dokumentacija problem već i mnoge druge oblasti. Kulenović naglašava kako ministarstvo, na čijem je on čelu, radi isključivo prema federalnim zakonima i pravilnicima koji su zastarjeli. U zadnjih deset godina, na federalnom nivou, ističe nije donesen niti jedan novi zakon, niti jedna promjena ili dopuna zakonskog rješenja koja bi poboljšala i unaprijedila oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na području Unsko-sanskog kantona. Konkretno se radi o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, o veterinarstvu, stočarstvu, ribarstvu, lovstvu. Jedini noviji je Zakon o šumama koji je u primjeni, ali i on je donesen na nivou Unsko-sanskog kantona jer na federalnom nivou još uvijek nije usvojen.

– Mi smo ne znam ni sam koliko zahtjeva i prijedloga uputili Vladi F BiH za donošenje novih zakonaskih rješenja, pravilnika po kojima bi naš rad bio efikasniji i imao rezultate na terenu, ali za ovih četiri godine niti po jednom pitanju nam nije udovoljeno. I nije to problem samo Unsko-sanskom kantonu već svim kantonima. Ogromna sredstva koja se planiraju za određene projekte stoje jer se ne mogu implementirati zbog prevaziđenih zakonskih rješenja koja su još uvijek na snazi. Konkretno kada je pretvorba poljoprivrednog zemljišta u građevinsko u pitanju na području USK, u prosjeku svake godine se izda odobrenja za prenamjenu oko 30 ha poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Prihodi po tom osnovu su od 600 do 800 hiljada KM i to su namjenska sredstva koja se koriste za uređenje devastiranog zemljišta i vraćanje u prijašnje stanje. A da se ima uredna prostorno-planska dokumentacija, ta bi površina, a samim tim i prihodi bili višestruko veći ako se uzme u obzir broj zahtjeva za prenamjenu koji su do sada podneseni, a na iste se iz pomenutih razloga ne može pozitivno odgovoriti, ističe ministar Kulenović.

N.Piralić

Objavio: usn krajina