GEOPOLITIKA, PLIN I BOSNA I HERCEGOVINA: Energetska sigurnost ili tuđi geopolitički eksperiment?

Energetski stručnjaci upozoravaju da Južna interkonekcija jeste u strateškom interesu BiH, ali isključivo ako se realizira uz punu transparentnost, evropski regulatorni okvir i zadržavanje kontrole nad infrastrukturom unutar države. U suprotnom, postoji realna opasnost da BiH ne dobije stvarnu energetsku sigurnost, već postane još jedan instrument u nadmetanju velikih sila.

Bosna i Hercegovina našla se u središtu nove međunarodne kontroverze nakon što je britanski Guardian objavio da su akteri bliski bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu uključeni u pokušaje preuzimanja ključnog infrastrukturnog projekta – Južne gasne interkonekcije.

Riječ je o plinovodu vrijednom oko 200 miliona dolara, koji bi BiH povezao s LNG terminalom na hrvatskoj obali Jadrana, čime bi se zemlja po prvi put oslobodila potpune zavisnosti od ruskog plina. Projekt se već godinama smatra jednim od najvažnijih strateških energetskih pitanja u zemlji.

Međutim, pažnju javnosti izazvalo je to što interes za izgradnju i upravljanje plinovodom pokazuje kompanija AAFS Infrastructure and Energy, osnovana prije svega nekoliko mjeseci u SAD-u, bez vidljivog iskustva u energetskom sektoru. Kompaniju zastupaju Jesse Binnall i Joe Flynn, osobe duboko povezane s pokušajima osporavanja američkih izbora 2020. godine.

Prema navodima Guardiana, Binnall i Flynn su ove sedmice boravili u Sarajevu, gdje su održali sastanke s bh. zvaničnicima, uz otvorenu podršku američke ambasade. Iako tvrde da je riječ o „istražnim razgovorima“, politička pozadina aktera baca ozbiljnu sjenu na cijeli proces.

Posebno je indikativno što je brat Joea Flynna, Michael Flynn, danas jedan od najglasnijih međunarodnih političkih saveznika Milorada Dodika, lidera Republike Srpske i bliskog partnera Kremlja. Time se dodatno komplikuje slika projekta koji se formalno predstavlja kao alat za smanjenje ruskog utjecaja na Balkanu.

Energetski stručnjaci upozoravaju da Južna interkonekcija jeste u strateškom interesu BiH, ali isključivo ako se realizira uz punu transparentnost, evropski regulatorni okvir i zadržavanje kontrole nad infrastrukturom unutar države. U suprotnom, postoji realna opasnost da BiH ne dobije stvarnu energetsku sigurnost, već postane još jedan instrument u nadmetanju velikih sila.

U tom kontekstu, ključno pitanje više nije treba li BiH Južnu interkonekciju – jer odgovor je potvrdan – već hoće li se taj projekat provoditi u interesu države i njenih građana, ili kao geopolitički eksperiment u kojem BiH igra ulogu pasivnog posmatrača.

Južna interkonekcija