Povelja Kulina bana: 837 godina dokumenta koji svjedoči o srednjovjekovnoj državnosti Bosne

HISTORIJSKO NASLIJEĐE BOSNE I HERCEGOVINE: Historičar Lisica predlaže da 29. august bude državni praznik

Navršava se 837 godina od Povelje Kulina bana. Historičar Admir Lisica smatra da bi 29. august, zbog njenog državničkog i diplomatskog značaja, trebao biti državni praznik.

Navršava se 837 godina od izdavanja Povelje Kulina bana, jednog od najznačajnijih dokumenata iz srednjovjekovne historije Bosne. Povelja, izdata 29. augusta 1189. godine, predstavlja važan historijski izvor o političkom, ekonomskom i diplomatskom položaju Bosne tog vremena.

Tim povodom u Sarajevu će u petak, 28. augusta, biti predstavljen i projekt spomenika „Kulin, ban bosanski“. Historičar Admir Lisica smatra da bi 29. august, datum izdavanja Povelje, zbog njenog državničkog i diplomatskog značaja, trebalo institucionalno obilježavati kao državni praznik.

„Povelja Kulina bana predstavlja jedan od najznačajnijih državnih i diplomatskih dokumenata vezanih za srednjovjekovnu Bosnu. Iz današnje perspektive važno je istaći da se ovaj dokument može posmatrati iz različitih uglova, ali je nesumnjivo riječ o važnom svjedočanstvu o političkom i diplomatskom životu Bosne tog vremena“, ističe Lisica.

Prema njegovim riječima, značaj Povelje ogleda se i u tome što predstavlja konkretan historijski dokument koji govori o položaju Bosne u odnosima sa susjedima. Lisica smatra da upravo zbog toga njeno mjesto u javnom prostoru i kulturi sjećanja treba biti dodatno naglašeno.

„Raduje me što naša javnost prepoznaje značaj Povelje Kulina bana i što iz godine u godinu raste pažnja prema našem srednjovjekovnom naslijeđu. To je dio naše historije i, shodno tome, mora biti adekvatno tretirano“, kazao je Lisica.

Povelja kao svjedočanstvo o tadašnjoj Bosni

Lisica posebno ističe sadržaj Povelje, koji, kako navodi, pruža vrijedan uvid u političke i ekonomske prilike u tadašnjoj Bosni.

„Ukoliko danas, u kontekstu globalnih geopolitičkih promjena, imate moć da nekome garantujete sigurnost, zaštitu i slobodnu trgovinu na određenom području, to pokazuje da ste kredibilni i da možete ispuniti ono što garantujete. Značaj tadašnje Bosne vidljiv je i kroz samu Povelju Kulina bana, koja nije apstraktan spis, nego dokument diplomatske i državničke korespondencije sa tadašnjim susjedima“, navodi Lisica.

Vladavinu bana Kulina, koja se tradicionalno smješta u period od 1180. do 1204. godine, historičar opisuje kao razdoblje relativnog mira i stabilnosti. U kontekstu srednjovjekovne Evrope, obilježene čestim sukobima i političkim previranjima, takva stabilnost predstavljala je važan preduvjet ekonomskog i društvenog razvoja.

„Period vladavine bana Kulina s pravom se može karakterisati kao relativno miran interval u kojem se u Bosni živjelo sigurnije i stabilnije. Za srednjovjekovno razdoblje, koje je bilo puno turbulencija, to je bio važan faktor prosperiteta nekog područja“, kaže Lisica.

On upozorava i na potrebu pažljivog odnosa prema historijskim činjenicama, posebno u vremenu kada se događaji iz prošlosti često tumače iz perspektive savremenih političkih interesa.

„Danas imamo priliku čuti različite interpretacije historijskih događaja, ali je nedvojbena činjenica da Povelja Kulina bana predstavlja važno svjedočanstvo o jednoj državničkoj epohi Bosne. Važno je da o takvim temama govorimo na osnovu činjenica i dostupnih historijskih podataka“, ističe Lisica.

Prijedlog da 29. august bude praznik

Kao jedan od načina institucionalnog njegovanja kulture sjećanja, Lisica predlaže da se 29. august proglasi državnim praznikom.

„Smatram da zbog državničkog i diplomatskog značaja Povelje Kulina bana 29. august treba biti državni praznik. Ukoliko to nije moguće postići na državnom nivou, onda barem na nivou Federacije Bosne i Hercegovine“, smatra Lisica.

Prema njegovim riječima, obilježavanje ovog datuma imalo bi značaj ne samo u kontekstu očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa, nego i u obrazovanju mladih o historiji Bosne.

„Na ovaj način dodatno bismo njegovali kulturu pamćenja i promovirali historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine. Važno je da mlade učimo o srednjovjekovnoj Bosni i njenom historijskom razvoju, a samo na osnovu historijskih činjenica i dostupnih izvora možemo graditi društvo koje razumije vlastitu prošlost“, zaključuje Lisica.

Admir lisica Povelja bana Kulina