SVIJET PRED UN-OM: RATOVI, MEĐUNARODNO PRAVO I GRANICE STRPLJENJA: Macron i Plenković u UN-u: Od Gaze i Ukrajine do Srbije i Bosne i Hercegovine

Obraćanja Emmanuela Macrona i Andreja Plenkovića Generalnoj skupštini UN-a obilježile su poruke o međunarodnom pravu, ratovima, Gazi, Ukrajini, evropskim integracijama i stanju na Balkanu.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija ove je sedmice ponovo postala mjesto na kojem su se ukrstila gotovo sva velika pitanja današnjeg svijeta – od ratova i humanitarnih kriza do budućnosti međunarodnog poretka i vjerodostojnosti institucija koje bi taj poredak trebale štititi.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u svom je obraćanju posebno govorio o Gazi, upozorivši da međunarodna zajednica ne može ostati pasivna pred humanitarnom krizom. Situaciju u Gazi opisao je kao „sramotu za cijeli svijet“, uz pitanje kakav kredibilitet međunarodna zajednica može imati ako ostane neaktivna pred stradanjem civila.

Macron je istovremeno insistirao na potrebi očuvanja perspektive rješenja o dvije države. Francuska je među državama koje su ranije priznale Palestinu, a francuski predsjednik upozorio je i na posljedice izraelskih aktivnosti na okupiranoj Zapadnoj obali.

„Kakav kredibilitet imamo ako nastavimo stajati neaktivni pred onim što se dešava u Gazi?“, poručio je Macron.

U njegovom nastupu pitanje Gaze tako nije predstavljeno samo kao regionalni sukob nego i kao test sposobnosti međunarodne zajednice da vlastita pravila i principe primijeni tamo gdje su najpotrebniji. I sam generalni sekretar UN-a António Guterres, obraćajući se Generalnoj skupštini, upozorio je da međunarodno pravo i Povelja UN-a ne mogu biti selektivno primjenjivani.

Plenković: bez suočavanja s prošlošću nema pomirenja

Hrvatski premijer Andrej Plenković u svom je govoru širu međunarodnu sliku povezao s evropskom perspektivom jugoistočne Evrope. Poručio je da taj prostor ostaje „nedovršeni dio europskog projekta“, uz insistiranje da proširenje Evropske unije mora počivati na reformama i ispunjavanju kriterija.

Poseban dio njegovog obraćanja odnosio se na Srbiju i odnos prema ratnim zločinima iz prošlosti. Plenković je osudio državne počasti ukazane Ratku Mladiću, ocijenivši da takav čin vrijeđa žrtve i presude međunarodnih sudova. Kao ključni uslov stvarnog pomirenja izdvojio je priznanje odgovornosti za počinjene zločine i odbacivanje njihovog veličanja.

Njegova poruka bila je da evropske integracije ne mogu biti odvojene od odnosa prema prošlosti – posebno kada je riječ o ratnim zločinima i njihovom javnom tretmanu.

Bosna i Hercegovina između reforme i legitimne zastupljenosti

Bosna i Hercegovina zauzela je posebno mjesto u Plenkovićevom obraćanju. Hrvatski premijer ponovio je stav svoje vlade da se Hrvatima u BiH uskraćuje legitimna politička zastupljenost te je izborni sistem označio jednim od pitanja koje zahtijeva reformu.

Istovremeno je naglasio da rješenje, kako ga je predstavio, ne vidi ni u podjeli zemlje ni u dominaciji jednog političkog aktera, već u izbornoj reformi koja bi, prema njegovim riječima, trebala istovremeno zaštititi prava svakog građanina i osigurati legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda.

To je dio Plenkovićevog nastupa koji će posebno odjeknuti u Bosni i Hercegovini, pogotovo jer traj izborna kampanja u našoj zemlji, jer pitanje izbornog sistema i odnosa građanskog i konstitutivnog principa ostaje jedno od najspornijih političkih pitanja.

Od Ukrajine do Gaze – isti test za međunarodni poredak

U različitim tonovima, Macron i Plenković govorili su o istom širem problemu: koliko međunarodni sistem može biti vjerodostojan ako pravila međunarodnog prava ne vrijede jednako za sve.

Plenković je u prvi plan stavio rusku agresiju na Ukrajinu, potrebu poštivanja međunarodnog prava i reformu UN-a, dok je Macron najveći dio svoje poruke usmjerio na Gazu i palestinsko pitanje. Obojica su, međutim, govorili iz perspektive evropskih država koje budućnost međunarodnih odnosa vežu za očuvanje multilateralizma i pravila sadržanih u Povelji UN-a.

Upravo je pitanje vjerodostojnosti bilo jedna od centralnih tema ovogodišnjeg zasjedanja. Predsjednik Generalne skupštine Khalilur Rahman otvorio je opću raspravu pitanjem koje sažima širi problem: ne pitaju li ljudi izvan zgrade UN-a više postoji li ova organizacija, nego da li ona funkcioniše.

Od Gaze i Ukrajine do Balkana, odgovor na to pitanje neće zavisiti samo od govora za govornicom u New Yorku. Zavisiće od toga hoće li međunarodne institucije uspjeti svoje principe pretvoriti u konkretne političke odluke.

predsjednik Macron premijer Plenković UN