usnkrajina: 10-11-2025 | 12:38
Akumulacija Jablaničko jezero, smještena na rijeci Neretva i formirana izgradnjom HE Jablanica, suočava se s jednim od najnižih vodostaja u posljednjim godinama. Prema podacima upravitelja, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, razina akumulacije je za oko četiri metra ispod očekivanog stanja za ovo doba godine – što se prvenstveno pripisuje značajanom smanjenju dotoka usljed niskih padavina i smanjenog snježnog pokrivača.
Za lokalnu zajednicu i turistički sektor ovo znači da popularna izletišta, splavovi i ribarska aktivnost osjete posljedice: osušene obale, manji nivo vode i potencijalno narušena riblja staništa. Brojna udruženja ribolovaca i mještani pokrenuli su peticije kojim traže da se akumulacija “održi na punom vodostaju” u ljetnim mjesecima.
S druge strane, rukovodstvo EP BiH napominje kako je jezero primarno energetska akumulacija, te da je prioritet osigurati kontinuiran protok Neretve, minimalni biološki tok i stabilnost elektroenergetskog sistema. Uprkos tome, priznaju da su hidrološke okolnosti takve da nije bilo moguće ostvariti željenu „turističku kvotu“ vode.
Neovisni izvori i planovi upravljanja vodama (kao što je Plan za vodno područje Jadranskog mora za 2022–2027) navode da je akumulacija pod pritiskom — ne samo zbog hidroloških problema, već i zbog promjena u dozvolama i regulacijama koje definiraju minimalne i maksimalne vodne kote i obaveze prema okolišu.
U praksi to znači da su kombinacija prirodnih faktora (manjak vode) i upravljanja vodnim resursima ključni za razumijevanje stanja jezera – a ne samo jedna pojedinačna “namjera” ispuštanja radi prihvata budućih oborina.
Za održiviju budućnost Jablaničkog jezera predlažu se mjere kao što su: pojačan monitoring vodostaja i dotoka, transparentnija objava svih vodnih dozvola i kotnih vrijednosti, bolja koordinacija između energetskih, ekoloških i turističkih interesa, te aktivnije uključivanje lokalne zajednice u odlučivanje o upravljanju akumulacijom.
Iako će konkretna rješenja zahtijevati vrijeme, jasno je da Jablaničko jezero nije “ispunjeno” samo jednom komponentom – već da je na prekretnici gdje priroda i ljudsko upravljanje mora raditi u skladnom balansu.