REVOLUCIJA NEUROTEHNOLOGIJE: „Dovoljno je da pomislim – i kompjuter reaguje“

Prvi britanski korisnik Neuralinkovog moždanog čipa kaže da tehnologija „djeluje magično“ i vraća nadu osobama s teškom paralizom, omogućavajući upravljanje računarom isključivo mislima.

Jedan od prvih ljudi u Velikoj Britaniji kojem je ugrađen moždani čip kompanije Neuralink, u vlasništvu Elona Muska, tvrdi da ova tehnologija ima potencijal da u potpunosti promijeni život osobama s teškom paralizom.

Sebastian Gomez-Pena, učesnik prvog britanskog kliničkog ispitivanja Neuralinka, opisuje iskustvo kao „magično“. Nakon nesreće koja ga je ostavila paraliziranim od vrata naniže, Seb je, kako kaže, izgubio mogućnost pomjeranja bilo kojeg dijela tijela – ali ne i nadu.

„Ovakva tehnologija daje vam novu vrstu nade“, ističe Gomez-Pena, koji je u trenutku nesreće tek započeo studij medicine.

Seb je jedan od sedam pacijenata u Velikoj Britaniji kojima je ugrađen Neuralinkov čip, u okviru ispitivanja čiji je cilj procjena sigurnosti i pouzdanosti uređaja. Operacija je trajala oko pet sati i obavljena je u Univerzitetskoj bolnici University College London (UCLH).

Čip je povezan s 1.024 elektrode, koje su uz pomoć Neuralinkovog robota R1 ugrađene oko četiri milimetra duboko u dio mozga zadužen za kontrolu pokreta ruku. Elektrode, povezane izuzetno tankim nitima, prenose nervne signale do čipa smještenog u mali otvor na lobanji.

Podaci se zatim bežično šalju na računar, gdje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji uči tumačiti moždane signale. Kada Seb pomisli na pokret ruke ili prsta, kursor na ekranu se pomjera ili „klikne“, čime se praktično vraća izgubljena kontrola.

„Sada, kada pomislim da pomjerim ruku, nevjerovatno je vidjeti da se nešto zaista desi“, kaže Seb.

Tokom demonstracije, Seb je bez poteškoća listao naučne radove, označavao tekst i upravljao računarom brzinom koja je, prema riječima ljekara, jednaka ili čak veća od one kod osoba koje koriste miš ili touchpad.

Neurohirurg Harith Akram, vodeći istraživač britanskog ispitivanja, kaže da su rani rezultati izuzetno ohrabrujući.

„Ovo je tehnologija koja može biti potpuni preokret za pacijente s teškim neurološkim oštećenjima, posebno u svijetu koji je sve više zavisan od tehnologije“, naglašava Akram.

Do sada je Neuralinkov čip ugrađen kod 21 osobe u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Svi učesnici imaju teške oblike paralize uzrokovane povredama kičmene moždine, moždanim udarima ili bolestima poput ALS-a.

Iako rezultati još nisu objavljeni u naučnim časopisima niti dostavljeni regulatorima, kompanija tvrdi da joj je cilj „vratiti autonomiju osobama s ozbiljnim medicinskim potrebama“. Neki korisnici već uspijevaju pisati na virtuelnoj tastaturi mislima, dok su drugi pomoću čipa kontrolisali robotsku ruku za hranjenje.

Neuralink paralelno razvija i projekte usmjerene na vraćanje govora osobama koje su ga izgubile, a dugoročno razmatra i mogućnost liječenja sljepoće.

Elon Musk otišao je i korak dalje, najavljujući mogućnost da korisnici jednog dana „nastane“ humanoidnog robota i upravljaju njime mislima, iako stručnjaci upozoravaju da takvi scenariji još otvaraju brojna etička, sigurnosna i privatnosna pitanja.

Prije šire primjene, Neuralink će morati provesti znatno veća i dugotrajnija ispitivanja. Do tada, napredak ove tehnologije zavisi od hrabrih volontera poput Sebastiana Gomez-Pene, koji su spremni testirati granice medicine i tehnologije.

Elon Musk implantat