AMERIČKI MIROVNI PRIJEDLOG: Rusiji, bez borbe, donosi teritorij površine Luksemburga

Mirovni prijedlog SAD-a, prema analizi AFP-a i ISW-a, predviđa teritorijalne ustupke koji bi Rusiji donijeli značajnu dobit bez daljnjeg ratovanja, dok Ukrajina upozorava na težak trenutak i snažne pritiske pred donošenje odluke.

Prema izračunima francuske agencije AFP, zasnovanim na podacima Instituta za proučavanje rata (ISW), trenutna verzija američkog mirovnog prijedloga omogućila bi Rusiji da dobije područje gotovo jednako veličini Luksemburga – i to bez daljnjih borbi.

Američka inicijativa poziva na povlačenje ukrajinskih snaga sa još uvijek kontroliranih teritorija, čime bi Moskva ostvarila neto dobitak od oko 2300 km².

U planu se navodi da bi Ukrajina ustupila gotovo 5000 km² u Donjeckoj oblasti te još 45 km² u Luhanskoj. Rusija bi zauzvrat vratila oko 2000 km² u Harkivskoj oblasti i dodatne površine u Dnjepropetrovskoj, Sumskoj i Černihivskoj oblasti.

Konačni efekt bio bi ustupanje oko 20% teritorija u zamjenu za povratak manje od 0,5% teritorija.

Šta predviđa član 21. mirovnog plana?

Plan detaljno navodi razmjenu teritorija i sigurnosne aranžmane:

• Krim, Luhansk i Donjeck bili bi priznati kao de facto ruski, uključujući od strane SAD-a.
• U Hersonu i Zaporižju ostaje zamrznuta postojeća linija razdvajanja.
• Rusija bi se povukla s određenih područja, dok bi se Ukrajina povukla iz dijela Donjecke oblasti koji još kontrolira.
• Nastala zona postala bi demilitarizirani tampon pod međunarodnim priznanjem kao teritorij Rusije, uz zabranu ulaska ruskih snaga u zonu.
• Obje strane morale bi se obavezati da neće mijenjati nove granice upotrebom sile.

SAD bi Ukrajini garantovao sigurnost, ali uz ograničenje: ako Ukrajina napadne teritorij Rusije, garancija prestaje važiti. U slučaju ruskog napada, aktivirao bi se odlučan vojni odgovor Zapada i obnova svih sankcija.

Economist: Rusiji bi sadašnjim tempom trebalo više od stoljeća

Analiza britanskog časopisa The Economist navodi da bi Rusiji, ako zadrži sadašnji ritam ofanzive, trebalo do 2030. da potpuno zauzme četiri ukrajinske oblasti, dok bi za potpunu okupaciju države, prema trenutnom tempu napredovanja, bilo potrebno više od stotinu godina.

Od jeseni 2022. front se gotovo nije pomjerao, a nijedan veći grad nije promijenio stranu. Od velike ofanzive pokrenute ove godine, Rusija je osvojila tek oko 0,4% ukrajinske teritorije.

Ekonomist upozorava i na visoku cijenu takvog napredovanja:

Rusija plaća ogromnu cijenu za minimalne pomake. Broj ljudskih gubitaka mjeri se stotinama hiljada.

Ističe se i da je iznenadni veliki ukrajinski proboj trenutno malo vjerovatan zbog snažnog nadzora i preciznog oružja dugog dometa.

Zelenski: „Jedan od najtežih trenutaka u našoj historiji“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da se zemlja nalazi pred izuzetno teškom odlukom, uz snažne pritiske.

Ovo je jedan od najtežih trenutaka u našoj historiji. Ukrajina se suočava s izborom između gubitka dostojanstva ili rizika od gubitka ključnog partnera.

Zelenski ističe da će Ukrajina djelovati brzo, ali uz čvrsto insistiranje da se uvažavaju njeni nacionalni interesi.

Najavio je nastavak razgovora sa SAD-om i drugim partnerima, uz obećanje da Kijev neće omogućiti prostoru za tvrdnje da ometa mirovni proces.

Izložit ću argumente, nuditi alternative, ali nećemo dopustiti da se kaže kako Ukrajina ne želi mir.

Putin Rusija Trump Ukrajina Zelenski