Dvije trećine svjetske površine spaljeno je u mjesec dana rekordnih vrućina, otkriva Guardianova analiza satelitskih podataka.
U oceanima i na kopnu, od Kolumbije do Kine, te od sjevernog do južnog pola, rekordi prosječne mjesečne temperature oboreni su iznova i iznova prošle godine – u nekim slučajevima, za čak 5 stepeni C toplije od prethodnog rekorda.
Guardian je uzeo prosječne temperature za svaki mjesec u 2024., koje je zabilježila Služba za klimatske promjene EU Copernicus (C3S) , i usporedio ih s najtoplijim mjesecom od 1979. godine.
Za svaki mjesec od januara do juna 2024. Zemlja je doživjela najtopliju prosječnu mjesečnu temperaturu ikada.
U ovom šestomjesečnom razdoblju mjesta i gradovi diljem svijeta zabilježili su rekordne vrijednosti jer je, globalno, prosječna mjesečna temperatura porasla za najmanje 0,1 stepena C u poređenju s posljednjih 40 godina.
Između jula i decembra 2024. globalna prosječna temperatura pala je malo ispod rekorda zabilježenih 2023. u istom razdoblju.
Ali mnoga lokalna područja – na svim kontinentima na planeti – i dalje su bila spaljena rekordnom vrućinom.
Svi ovi oboreni mjesečni rekordi dovode nas do tačke da je, tokom cijele 2024. godine, 65% svjetske površine zabilježilo barem jedan mjesec toplije nego što su znanstvenici ikada prije zabilježili.
Nedavna Copernicus analiza pokazuje da je 2024. bila prva kalendarska godina u kojoj je prosječna globalna temperatura premašila 1,5 stepena C iznad svoje predindustrijske razine.
Najtopliji dan u zabilježenoj povijesti bio je 22. jula, s globalnom prosječnom temperaturom od 17,16 stepeni C.
Onečišćenje ugljikom koje su ljudi ispustili u zemljinu atmosferu zarobilo je sunčevu svjetlost i uzrokovalo porast temperature planeta.
Povrh toga temperature u prvoj polovici 2024. porasle su zbog klimatskog fenomena El Niño.
Objavio: usn krajina
MAGAZIN Prvi