EKO-BUM S OBJE STRANE DRINE: Jedini primjer kada granice ne trebaju postojati

Dok ostrašćeni konačno shvate da se državne granice ne mogu ni pomjerati ni brisati, nego da se priroda može i treba zaštititi samo iskrenom suradnjom — i to isključivo u interesu građana s obje strane — svima će biti bolje.

Bosanski aktivisti — među kojima su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci — kažu da je ova kampanja izbrisala vjerske i nacionalne podjele koje su dugo mučile regiju. Čak su i vjerske institucije izrazile solidarnost s pokretom, što je rijetkost u regiji gdje svećenstvo tradicionalno podržava političke elite.

Litij, „bijelo zlato“ koje dijeli i spaja Balkan

Manje od 50 kilometara razdvaja srpsku dolinu Jadra i bosansku planinu Majevicu — geografski blizu, politički odvojene, ali povezane istim strahom: mogućnošću industrijske devastacije zbog eksploatacije litija.

Rudarski divovi u obje zemlje već godinama mapiraju nalazišta litija, ključnog elementa za baterije i energetsku tranziciju. No, jednako dugo traje i otpor građana koji upozoravaju da bi rudarenje litija moglo uništiti zemljište, vodne tokove i zdravlje ljudi.

„Litij je važan za obnovljivu energiju, ali ne smijemo žrtvovati čitave ekosisteme da bismo ga dobili“, poručuju aktivisti.

---

Početak otpora u Srbiji: Od jedne sale do pokreta koji je ušao u parlament

Građanski otpor u Srbiji počeo je 2019. godine na lokalnom sastanku u Loznici. Vijest o potencijalnom rudniku u Jadru u roku od nekoliko dana prerasta u masovni otpor u 22 sela poljoprivredno najvrednijeg dijela zemlje.

Pokreti poput Ne damo Jadar i Marš sa Drine organizirali su fizičke blokade, javne tribine, pravne bitke i stalni pritisak na institucije. „Kad god bismo pritisnuli Rio Tinto argumentima, oni bi samo slegli ramenima“, kaže Zlatko Kokanović, jedan od lidera pokreta.

Ubrzo su kampanji podršku pružili SANU, brojne javne ličnosti, opozicija, pa i aktivisti širom Evrope. Vrhunac je bio Deklaracija iz Jadra (2022.), koju su potpisali aktivisti iz šest zemalja.

Rezultat? U Srbiji su radovi stopirani, a Rio Tinto privremeno zaustavio kupovinu zemljišta.

No, kako upozoravaju aktivisti, „privremeno nije isto što i konačno“.

---

Preko Drine: Organizacije u BiH grade koaliciju bez etničkih linija

S druge strane granice, u BiH, pokreti Čuvari Majevice, Centar za životnu sredinu i Eko staza nastoje spriječiti planirani rudnik litija na Majevici — svega 13 kilometara od centra Tuzle.

„Godinama razmjenjujemo informacije s kolegama iz Srbije i učimo iz njihovog iskustva“, kaže Tihomir Dakić.
„Zajedno nastupamo u Sarajevu, Beogradu, čak i u Berlinu i Bruxellesu.“

Bosanski aktivisti — među kojima su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci — kažu da je ova kampanja izbrisala vjerske i nacionalne podjele koje su dugo mučile regiju. Čak su i vjerske institucije izrazile solidarnost s pokretom, što je rijetkost u regiji gdje svećenstvo tradicionalno podržava političke elite.

Episkop Fotije Sladojević javno je pozvao vlasti da odustanu od projekta, upozoravajući da bi litij „mogao donijeti više štete nego koristi“.

---

Političke prepreke i strah od „tihe centralizacije“

I dok se građani mobiliziraju, politička slika nije jednostavna. Republika Srpska je 2022. usvojila zakon o geološkim istraživanjima kojim se lokalnim zajednicama oduzima pravo odlučivanja o projektima ove vrste. Aktivisti tvrde da se time otvara prostor za brže izdavanje koncesija stranim kompanijama.

U Srbiji, daljnji razvoj situacije zavisi od poteza vlade i odnosa prema Rio Tintu, dok se u BiH sve veže uz političku dinamiku entiteta RS i državnih institucija.

---

Nova balkanska mreža građanskog otpora

Ono što je počelo kao lokalna priča u jednom selu u Srbiji, a zatim i u nekoliko bosanskih zajednica podno Majevice, preraslo je u regionalni, pa i evropski pokret.

„Jedna strana pružila je ruku, druga je prihvatila. I sada se borimo zajedno“, poručuju aktivisti.

Balkan, često podijeljen po etničkim i političkim linijama, prvi put u decenijama svjedoči jednom drugačijem prelaženju granica — onom koje se temelji na solidarnosti i zaštiti zajedničkog dobra: zemlje, vode i zdravlja ljudi.

Drina litij Rio Tinto