GLOBALNO STANJE DEMOKRACIJE: Novi izvještaj IDEA-e upozorava na ozbiljno slabljenje vladavine prava i ključnih demokratskih standarda

Najprije se relativizira institucija. Potom se napada njen legitimitet. Zatim se politički protivnik proglašava neprijateljem. Mediji postaju „izdajnički“. Sudovi postaju „politički“. Izbori su prihvatljivi samo dok daju željeni rezultat. Na kraju građani počinju vjerovati da institucije više ništa ne znače.

Istovremeno, 2025. bila je jedanaesta uzastopna godina u kojoj je broj zemalja s pogoršanjem demokratskih standarda bio veći od broja zemalja koje su zabilježile napredak. Riječ je o najdužem periodu kontinuiranog globalnog demokratskog nazadovanja otkako IDEA vodi ove podatke.

Ključni pokazatelji demokracije u Sjedinjenim Američkim Državama pali su na najniže nivoe u posljednjih pola stoljeća, dok se širom svijeta nastavlja pogoršavanje vladavine prava, slobode izražavanja, slobode medija i nezavisnosti pravosuđa.

To pokazuje najnoviji izvještaj Međunarodnog instituta za demokraciju i izbornu pomoć (IDEA), koji analizira stanje demokracije u 173 zemlje i prati demokratske pokazatelje još od 1975. godine.

Izvještaj pod nazivom The Global State of Democracy 2026: Democracy in an Age of Conflict upozorava da se demokratsko nazadovanje ne može posmatrati samo kao unutrašnji problem pojedinačnih država. Naprotiv, slabljenje demokratskih standarda u velikim i utjecajnim državama ima posljedice daleko izvan njihovih granica.

SAD kao posebno izražen primjer

Prema izvještaju, upravo je pogoršanje demokratskih pokazatelja u SAD-u bilo posebno izraženo. International IDEA upozorava da su pokazatelji poput slobode medija, nezavisnosti pravosuđa i drugih elemenata demokratske kontrole vlasti dostigli najniže nivoe u posljednjih 50 godina.

Organizacija navodi da su potezi administracije Donalda Trumpa doprinijeli slabljenju povjerenja u institucije, vladavinu prava i multilateralni poredak, dok su posljedice američkih političkih procesa vidljive i izvan same zemlje.

Istovremeno, 2025. bila je jedanaesta uzastopna godina u kojoj je broj zemalja s pogoršanjem demokratskih standarda bio veći od broja zemalja koje su zabilježile napredak. Riječ je o najdužem periodu kontinuiranog globalnog demokratskog nazadovanja otkako International IDEA vodi ove podatke.

Vladavina prava najslabija karika

Najslabije područje demokracije na globalnom nivou ostaje vladavina prava.

International IDEA navodi da se 71 od 173 analizirane zemlje, odnosno 41 posto, nalazi u kategoriji niskog učinka kada je riječ o vladavini prava. U čak 29 zemalja zabilježeno je dodatno pogoršanje ovog pokazatelja. Posebno zabrinjava pad nezavisnosti pravosuđa, ali i pogoršanje slobode izražavanja, slobode medija i pristupa pravdi.

U kategoriji prava, sloboda izražavanja pogoršana je u 42 zemlje, dok je sloboda medija zabilježila pad u gotovo četvrtini analiziranih država.

Generalni sekretar International IDEA Kevin Casas-Zamora upozorio je da slabljenje demokracije povećava rizik od sukoba. Prema njegovoj ocjeni, ulaganje u demokraciju trebalo bi biti sastavni dio svake ozbiljne sigurnosne strategije, jer se veza između urušavanja kvaliteta demokracije i porasta sukoba još uvijek nedovoljno prepoznaje u političkom odlučivanju i javnoj raspravi.

Kada američki model postane globalni predložak

Posebno je značajan zaključak izvještaja da politička zbivanja u SAD-u ne ostaju zatvorena unutar američkih granica. Kako upozorava International IDEA, povlačenje Washingtona od ranijih pravila međunarodnog poretka može oslabiti povjerenje u multilateralizam i istovremeno ohrabriti autoritarne lidere i populističke pokrete širom svijeta.

I upravo se ovdje otvara pitanje koje nije moguće zaobići ni kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

Jer politički modeli putuju. Kada najveća svjetska sila pokaže da se institucije mogu zaobilaziti, da se nezavisnost institucija može predstavljati kao prepreka „volji naroda“, da se izborni proces može dovoditi u pitanje kada rezultat nije po volji političkog lidera, da se mediji mogu proglašavati neprijateljima, a politički protivnici prikazivati kao prijetnja državi, takav obrazac ne ostaje nužno samo američki fenomen. On postaje svojevrsni politički predložak koji može ohrabriti slične aktere drugdje. U Bosni i Hercegovini, gdje su institucije i povjerenje u njih ionako opterećeni dubokim političkim podjelama, svaki takav globalni primjer može predstavljati dodatni vjetar u leđa snagama kojima je cilj slabljenje zajedničkih institucija, proizvodnja trajne političke krize i uvjeravanje građana da je demokratski sistem sam po sebi nefunkcionalan. To ne znači da su domaći akteri nečiji „produženi krak“, niti da svoje djelovanje nužno koordiniraju s Washingtonom. Znači nešto mnogo jednostavnije i opasnije: subverzivna politika dobija međunarodni primjer da se rušenje povjerenja u institucije može pretvoriti u političku strategiju.

Demokracija ipak nije izgubljena

Izvještaj, međutim, nije samo katalog loših vijesti.

U pojedinim zemljama zabilježeni su pozitivni pomaci. U Nepalu, Bangladešu i Šri Lanki masovni protesti predvođeni mladima doveli su do promjene dugogodišnjih političkih lidera. U Australiji su civilne organizacije bile uključene u kreiranje pojedinih javnih politika, dok je u Siriji nakon pada režima Bašara al-Asada otvoren prostor za novi politički razvoj.

Ali autori izvještaja upozoravaju da samo rušenje lošeg sistema nije dovoljno. Mnogo je teže izgraditi nove, funkcionalne i otporne institucije.

Istovremeno se širom svijeta sužava prostor za djelovanje civilnog društva. Kao jedan od problema navode se strateške tužbe protiv javnog djelovanja, zakoni kojima se organizacije označavaju kao „strani agenti“ te kriminalizacija mirnih protesta.

Opomena koja nadilazi Ameriku

Možda je upravo to najvažnija poruka novog izvještaja: demokracija se ne urušava preko noći.

Najprije se relativizira institucija. Potom se napada njen legitimitet. Zatim se politički protivnik proglašava neprijateljem. Mediji postaju „izdajnički“. Sudovi postaju „politički“. Izbori su prihvatljivi samo dok daju željeni rezultat. Na kraju građani počinju vjerovati da institucije više ništa ne znače.

A kada takav obrazac postane normalan, demokracija formalno još postoji – izbori se održavaju, parlamenti zasjedaju, zakoni se donose – ali njen sadržaj polako nestaje.

Zato upozorenje koje danas dolazi iz Washingtona nije samo priča o Americi.

To je upozorenje Evropi, Balkanu i Bosni i Hercegovini.

Jer najopasniji trenutak za demokraciju nije kada neko otvoreno kaže da je želi srušiti, nego kada građani počnu vjerovati da bez nje mogu sasvim dobro živjeti.

IDEA