NAMJENSKA INDUSTRIJA BIH NA UDARU: DA LI SE IZA “KRIZE” KRIJE STRANI OBAVJEŠTAJNI RAT?

Nakon rekordnog rasta i izvoza, namjenska industrija BiH suočava se s koordiniranim medijskim i tržišnim pritiscima. Sve više indikacija upućuje na moguće obavještajno djelovanje stranih aktera s ciljem destabilizacije ovog strateškog sektora. Upravo iz ovih razloga Vlada Federacije bi ozbiljno morala razmisliti o značajnom investiranju novih proizvodnih linija, od kojih bi na prvom mjestu morala biti proizvodnja lakih, mobilnih PVO sistema.

Namjenska vojna industrija Bosne i Hercegovine, jedan od rijetkih industrijskih sektora s kontinuiranim rastom i izvoznim potencijalom, posljednjih dana ulazi u zonu ozbiljnih turbulencija. No, površinsko čitanje događaja – političke izjave, optužbe i reakcije tržišta – ne daje kompletnu sliku. U pozadini se nazire obrazac koji više podsjeća na koordinirani pritisak nego na spontanu krizu.

Podaci govore da je sektor u snažnom usponu: prema dostupnim ekonomskim analizama, izvoz namjenske industrije BiH u 2024. godini premašio je 400 miliona KM, uz trend rasta od preko 20% na godišnjem nivou. Samo u prvom kvartalu tekuće godine zabilježen je izvoz veći od 170 miliona KM, što ukazuje na nastavak ekspanzije i jačanje pozicije na međunarodnom tržištu.

U takvom kontekstu, iznenadna medijska kampanja o navodnom kolapsu industrije otvara legitimno pitanje – kome odgovara destabilizacija jednog od najprofitabilnijih sektora u državi?

„Već sama dinamika – prvo javne optužbe, zatim pad vrijednosti dionica, pa institucionalne reakcije – ukazuje na model hibridnog djelovanja koji nije nepoznat u savremenim ekonomskim sukobima.“

Posebnu pažnju izaziva istup predstavnika kompanije s vlasničkim udjelima u ključnim fabrikama poput Pretisa i Binasa, gdje su iznesene tvrdnje o navodnom političkom urušavanju sistema. Gotovo trenutno nakon tih izjava, tržište reaguje – vrijednost dionica bilježi pad od oko 7%, što je klasičan indikator narušavanja povjerenja investitora.

Takve sekvence događaja, poznate u obavještajnoj praksi kao „signalno-ekonomski udari“, imaju za cilj da proizvedu lančanu reakciju: od reputacione štete do realnih finansijskih posljedica.

Federalne vlasti reagovale su najavom pravnih koraka, naglašavajući da se neće dozvoliti urušavanje ugleda industrije koja posluje na globalnom tržištu. Međutim, ono što ostaje ključno jeste razumijevanje šire slike.

Vojni analitičar Berko Zečević ukazuje da u samim proizvodnim procesima nema sistemskih problema, te da je riječ o „vještački generisanoj krizi“. Njegova procjena ide i dalje – sugeriše da se radi o pokušajima preuzimanja proizvodnih kapaciteta ili njihovog izmještanja van BiH.

„Radi se o obrascu u kojem se najprije diskredituje kompanija, zatim obara njena tržišna vrijednost, a potom otvara prostor za preuzimanje ili izmještanje proizvodnje.“

Ovakav pristup nije nov. U zemljama jugoistočne Evrope, posebno onima s osjetljivim sigurnosnim okruženjem, strateške industrije često su meta prikrivenih operacija koje kombinuju medijski utjecaj, finansijske pritiske i političko lobiranje.

U konkretnom slučaju, dodatnu dimenziju daje činjenica da se u javnosti sve češće spominju interesi stranih kompanija iz srednje Evrope, uključujući i one povezane s mađarskim kapitalom. Iako za takve tvrdnje zasad nema zvaničnih potvrda, indikativna je sinhronizacija događaja i intenzitet pritiska.

Namjenska industrija BiH nije samo ekonomska kategorija – ona je i sigurnosni resurs. Njeno slabljenje ne bi značilo samo gubitak radnih mjesta i izvoza, već i smanjenje strateške autonomije države.

„U savremenim uslovima, ekonomski udar na vojnu industriju istovremeno je i sigurnosni udar.“

Zato aktuelna dešavanja ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu poslovnih nesuglasica. Sve više elemenata ukazuje da je riječ o kompleksnijem procesu u kojem se prepliću interesi kapitala, geopolitike i – potencijalno – obavještajnog djelovanja.

U takvom okruženju, ključni izazov za institucije BiH bit će očuvanje integriteta sektora koji, uprkos pritiscima, i dalje ostaje jedan od rijetkih istinskih industrijskih brendova države.

Upravo iz ovih razloga Vlada Federacije bi morala uložiti značajna sredstva za izgradnju pogona u kojem bi se ozbiljno krenulo s proizvodnjom lakih, mobilnih PVO sistema.

O. Delić

Vlada FBiH