usnkrajina: 23-03-2026 | 08:26
Izvršni direktor Međunarodne agencija za energiju Fatih Birol upozorio je da se svijet suočava s izuzetno ozbiljnom energetskom krizom koja predstavlja veliku prijetnju globalnoj ekonomiji.
Prema njegovim riječima, trenutna situacija čak je složenija od naftnih šokova iz kriza 1973. i 1979., ali i od poremećaja na tržištu plina nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Birol ističe da problem više nije ograničen samo na naftu i plin. Ozbiljni prekidi zahvatili su i ključne industrijske sektore poput petrokemije, proizvodnje gnojiva, sumpora i helija, čime su dodatno ugroženi globalni lanci snabdijevanja i stabilnost tržišta.
Poseban izazov predstavlja Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora za transport energenata. Azijske zemlje, koje u velikoj mjeri ovise o ovom pravcu, nalaze se na prvoj liniji udara, naročito nakon što je prolaz praktično blokiran.
„Ponovo uspostavljanje trgovine kroz Hormuz ključno je za stabilizaciju situacije“, naglasio je Birol, dodajući da IEA intenzivno surađuje s državama poput Kanade i Meksika kako bi povećale proizvodnju i ubrzale isporuke nafte.
Dodatni problem predstavlja pad izvoza ukapljenog prirodnog plina iz Katara, uzrokovan napadima u regiji. Iako bi Australija mogla djelimično ublažiti manjak, globalna potražnja nadmašuje pojedinačne kapacitete, pa se očekuje uključivanje novih proizvođača.
Nakon što je IEA već pustila značajne količine nafte iz strateških rezervi kako bi stabilizirala tržište, Birol poručuje da postoji spremnost za dodatne intervencije ukoliko bude potrebno.
„Možemo ublažiti pritisak dodatnim količinama, ali to nije trajno rješenje – riječ je samo o kratkoročnom olakšanju za ekonomiju“, rekao je.
Slično je izjavio izvršni direktor francuskog naftnog diva TotalEnergies Patrick Pouyanne, koji je upozorio da bi dugotrajan rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao imati ozbiljne posljedice za svjetsku ekonomiju.
U izjavi za kinesku državnu televiziju CGTN rekao je da bi globalno tržište moglo podnijeti sukob tri ili četiri mjeseca jer se trenutni šok još može ublažiti zalihama.
No, dodaje da zbog blokade Hormuškog tjesnaca u Perzijskom zaljevu trenutno zaglavljeno oko 10 miliona barela nafte dnevno i da se ta količina ne može lako namiriti iz drugih izvora u svijetu.
“Ako ovo potraje duže od šest mjeseci, osjetit ćemo stvarne posljedice. To će usporiti i dobrano poljuljati sve ekonomije svijeta”, rekao je Pouyanne.
Prema dostupnim podacima, najmanje 44 energetska objekta u devet zemalja pretrpjela su teška oštećenja, što dodatno komplikuje situaciju. U narednom periodu moguće su i mjere štednje energije, pa čak i restrikcije slične onima iz vremena pandemije, pri čemu će najranjivije ekonomije snositi najveći teret.
inflacija nafta