OBILJEŽAVANJE 30 GODINA DEJTONSKOG SPORAZUMA: Vrijeme je da se postavi pitanje – možemo li ići dalje od Dejtona?

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na svečanoj večeri NATO parlamenta povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma (Dayton Peace Agreement – DPA) u Nacionalnom muzeju Ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih Američkih Država u Daytonu.

Na početku govora jasno je naglasio:

“Vodeći računa o svojoj poziciji i utvrđenim ciljevima vanjske politike moje zemlje, ja mogu govoriti samo o BiH i onome što su ustavne i zakonske obaveze mene kao člana Predsjedništva BiH, bez komentarisanja stanja i ciljeva u drugim zemljama regije. Ako dozvolite, isti takav odnos očekujem i od drugih učesnika ovog skupa prema BiH.”

Komšić je podsjetio na značaj mjesta u kojem se govor održava:

“Mislim da zaslužuje da se napomene da se danas nalazimo na mjestu koje je istorijski vezano za BiH”, rekao je, uz zahvalnost domaćinu, kao i “narodu i vladi SAD za sav angažman vezan za BiH, još od 1995. pa sve do današnjeg dana”.

Govoreći o značaju mira, poručio je:

“BiH je zemlja koja zna da cijeni značaj mira. Velika većina ljudi u BiH učiniće sve da taj mir bude očuvan, kako buduće generacije Bosanaca i Hercegovaca nikada ne bi spoznale užase kojima je bila izložena i moja generacija. Čini mi se da smo u BiH vrlo svjesni da se ‘vrata pakla lako otvaraju, a jako teško (ponekad i nemoguće) zatvaraju’. S druge strane, mir, stabilna država i stabilno društvo nisu zauvijek dati. To su stvari za koje se treba svakodnevno boriti, raditi na njima i čuvati ih.”

U tom kontekstu, naglasio je važnost Dejtonskog sporazuma:

“DPA možemo smatrati osnovom mira i stabilnosti u BiH, a indirektno i u cijeloj regiji. Sa distance od 30 godina možemo ispravno ocijeniti njegove pozitivne domete. No, imamo pravo postaviti pitanje – da li je došlo vrijeme da se krene dalje?”

Dodao je da je to teško pitanje, puno dilema, ali da ga zbog budućnosti moramo postaviti i tražiti iskren odgovor.

Komšić je istakao da ne govori o promjeni administrativnog uređenja zemlje, već o neophodnosti poštivanja ljudskih prava i vladavine prava:

“Višestruko je utvrđeno pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu da BiH diskriminira svoje građane na identitetskim osnovama i krši ljudska prava. Ne postoji prihvatljiv odgovor zašto je to tako. Ispravljanje te nepravde ne bi uništilo ni Daytonski ustav ni administrativnu strukturu BiH. Zato insistiram da se hitno radi na uklanjanju te diskriminacije, jer je to conditio sine qua non za dalji progres naše zemlje.”

Na kraju govora, član Predsjedništva BiH zaključio je:

“Plašim se da bez rješavanja tog pitanja ostajemo trajno okrenuti prošlosti i njenim različitim tumačenjima, bez snage i kapaciteta da tu prošlost ostavimo iza sebe i okrenemo se budućnosti.”

Objavio: usn krajina

BiH