POTROŠAČKA KORPA U DECEMBRU 2025. GODINE IZNOSILA 3.313 KM: Kako od marke napraviti dvije?

Minimalna plaća prema Odluci Vlade F BiH je iznosila 1.000 KM. Imajući u vidu ove brojke, pokri­ve­nost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 49,25 posto, a pokrivenost Sindi­kalne potrošačke korpe minimalnom plaćom tek 30,17 posto.

Savez samostalnih si­ndikata Bosne i He­rce­govine izračunao je da je potrošačka korpa u zadnjem mjesecu 2025. godi­ne iznosila nevjerojatnih 3.313,90 KM. Prema posljednjim po­da­cima u Federaciji BiH (poda­tak objavljen od strane Fede­ra­lnog zavoda za statistiku) prosječna plaća za oktobar protekle godine je iznosila 1.632 KM.

Minimalna plaća prema Odluci Vlade F BiH je iznosila 1.000 KM. Imajući u vidu ove brojke, pokri­ve­nost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 49,25 posto, a pokrivenost Sindi­kalne potrošačke korpe minimalnom plaćom tek 30,17 posto.

Prilikom izrade Sindika­lne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća ispla­ćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno srednjoškolskog uzrasta, a drugo uzrasta osnovca.

Kod izračuna visine potrošačke korpe za decembar 2025. godine u kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubr­o­jani su troškovi za 10 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

Potrošačka korpa:

• Prehrana – 43,19 %,
• Stanovanje i komunalne usluge – 14,97 %,
• Higijena i održavanje zdravlja – 9,25 %,
• Obrazovanje i kultura – 10,86 %,
• Odjeća i obuća – 10,86 %,
• Prijevoz – 4,83 %,
• Održavanje domaćinstva – 6,04 %.

Unsko-sanski kanton je prema raznim analizama po razvijenosti pri dnu u odnosu na većinu kantona kantona u Federaciji BiH. USK je međutim pri vrhu ljestvice kada je u pitanju broj penzionera s minimalnim penzijama koja je u decembru protekle godine iznosila 599,28 KM , a zajamčena 715,21 KM. Sve to dovoljno govori o socijalno-ekonomskom stanju naših najstarijih sugrađana. Ako tome pridodamo da veliki broj uposle­nika, uglavnom u realnom se­ktoru, a stanje nije puno bolje ni u javnom, radi za minimalne plaće, ili plaće ispod federalnog prosjeka, lako se dođe do podatka koliko penzionera i radno-sposobnog stanovništva sebi može priuštiti kompletnu mjesečnu potrošačku korpu. Vrlo mali postotak je takvih. Manje – više znamo i ko su.

Zbog stanja (ekonomskog i političkog) u kojem je naša država već godinama sve je veći broj stanovništva u potrebi. Ogroman broj bh. građana živi ispod ili na rubu egzistencijalnog praga. Tome svjedočimo svaki dan, redovima naših sugrađana ispred javnih kuhinja, crve­nog križa i drugih udruženja koja im nastoje obezbijediti barem jedan topli obrok dnevno. Kada su u mogu­ćnosti pruže i više u vidu jednokratnih pomoći, prehrambenih paketa i onih s higije­nskim potrepštinama kao i druge vrste pomoći.
Prema zvaničnim poda­cima u 2025. godini DD “Me­rha­met” Bihać pripremilo je i podijelilo 72.000 toplih obro­ka, stotinama svojih stalnih korisnika, i 4.200 porodičnih paketa.

Fikret Draganović, predsjednik Merhameta Bihać, nedavno je za medije izjavio kako je to i dalje nedovoljno u odnosu na realne potrebe, jer je procjena da će u 2026. godini kriza biti još izraženija.
U narodnoj kuhinji “Imaret” za korisnike na području Bihaća i Cazina, je pripremljeno i podijeljeno 56.323 obroka, ukupne vrijednosti 395.000 KM. U 2025. godini je podijeljeno i 520 paketa u vrijednosti 36.400 KM.

A vlast ko vlast, obraza nema, pa se još naslikavaju pri otvaranju novih objekata javnih kuhinja, baš kao da su pitanju nove tvornice koje će zaposliti nove radnike. Baš suprotno. Stotine novih kori­snika će pokucati na vrata Me­rha­meta, Imareta, Crve­nog križa, Pomozi.ba i inih humanitarnih udruženja i organizacija, u nadi da će dobiti obrok za sebe i svoje ukućane. Najporaznija je ko­lektivna neosjetljivost našeg društva, neosjetljivost na pogaženo dostojanstvo tih ljudi i onih koji, upravo zbog ponosa, nisu još pokucali na vrata jedne od pomenutih organizacija a gladni su.
N. Piralić

potrošačka korpa