Preminuo James Watson: Genijalac koji je otkrio strukturu DNK, ali i naučnik s duboko problematičnim stavovima

Nobelovac James Watson, suotkrivač dvostruke zavojnice DNK, preminuo je u 98. godini. Iza njega ostaje monumentalno otkriće, ali i nasljeđe obilježeno seksističkim i rasističkim izjavama te omalovažavanjem kolegice Rosalind Franklin.

Nobelovac James Watson, jedan od suotkrivača strukture DNK – otkrića koje se smatra prekretnicom biologije 20. stoljeća – preminuo je u četvrtak u 98. godini u hospiciju u New Yorku, objavio je New York Times.

Iako slovi kao jedan od najutjecajnijih naučnika modernog doba, Watsonu je posljednjih decenija ugled ozbiljno narušen zbog seksističkih i rasističkih izjava, kao i načina na koji je omalovažavao kolegicu Rosalind Franklin, ključnu istraživačicu u priči o otkriću DNK.

---

Otkriće koje je promijenilo nauku

Rođen 1928. u Chicagu, Watson je već kao tinejdžer upisao studij biologije. Nakon doktorata odlazi u Evropu, a 1951. stiže u Cambridge gdje upoznaje 12 godina starijeg fizičara Francisa Cricka.

Njih dvojica su 28. februara 1953. otkrili strukturu DNK – dvostruku zavojnicu, danas globalno prepoznatljiv simbol genetike. Shvatili su da se molekula sastoji od dvije spiralno uvijene niti povezane parovima nukleotida (A–T i G–C).

Nobelovu nagradu za ovo monumentalno otkriće dobili su 1962. godine zajedno s Mauriceom Wilkinsom.

---

Tamna pozadina otkrića: bezobrazan odnos prema Rosalind Franklin

Potraga za strukturom DNK imala je i svoju spornu stranu.
Rosalind Franklin, briljantna kristalografkinja sa King’s Collegea, proizvela je Fotografiju 51, ključni dokaz za rješenje strukture DNK.

Međutim, Maurice Wilkins je Watsonu i Cricku bez njenog znanja pokazao rezultate njenog istraživanja. Taj čin smatra se jednom od najvećih nepravdi u historiji nauke.

Watsonov odnos prema Franklin bio je, kako se danas opisuje, bezobrazan, seksistički i pokroviteljski. U svojoj knjizi “Dvostruka uzvojnica” nazvao ju je “Rosy”, nadimkom koji ona nije koristila, a opisivao ju je na posprdne načine koji su postali simbol šireg seksizma u tadašnjem naučnom okruženju.

Tek mnogo godina kasnije Watson je javno priznao njenu ogromnu ulogu, ali za mnoge je to bilo prekasno – Franklin je preminula 1958. godine, četiri godine prije dodjele Nobelove nagrade.

---

Karijera i projekat ljudskog genoma

Nakon otkrića DNK, Watson je postao profesor na Harvardu, a kasnije direktor prestižnog Cold Spring Harbor Laboratoryja.
Bio je jedan od začetnika gigantskog projekta sekvenciranja ljudskog genoma, vrijednog tri milijarde dolara, i njegov prvi voditelj.

---

Skandali koji su obilježili njegovu starost

Watson je godine kasnije sve više punio medije ne naučnim rezultatima, već uvredljivim izjavama:

• u više navrata govorio je o „genetskoj inferiornosti“ određenih populacija
  2007. izjavio je da je „sumoran oko perspektive Afrike jer su, kako je tvrdio, testovi pokazivali nižu inteligenciju“, zbog čega je odmah uklonjen iz svih funkcija
• rekao je i da „svako ko je imao crne zaposlenike zna da nisu jednaki inteligencijom“
• o vlastitom sinu koji boluje od šizofrenije govorio je na izrazito neprimjeren i grub način

I nakon dokumentarca PBS-a iz 2019. godine ostao je pri svojim kontroverznim stavovima, što je dodatno narušilo njegovu reputaciju.

---

Šta ostaje iza njega?

Naučna zajednica danas se pita kako će buduće generacije gledati na Watsona – kao na genija koji je otkrio mehanizam života, ili kao na osobu čiji je govor mržnje zasjenio karijeru.

Ipak, mnogi ističu da će upravo njegov najveći doprinos – dvostruka spirala DNK – ostati trajno obilježje istorije nauke, bez obzira na sve kontroverze koje su ga pratile.

Watson je posljednje godine života proveo boreći se s posljedicama teške saobraćajne nesreće u kojoj je izgubio veći dio pamćenja.

biologija DNK geni rasizam